Crno zlato

Kinta

Hoće li se nafta uskoro plaćati valutom starom tisućama godina? Što bi sustav „zlato za naftu“ značio za petrodolar i ekonomiju? Gomilaju li Rusija i Kina velike količine zlata jer planiraju suzbiti petrodolar?

Od 1970-ih je američki dolar bio valuta koju je međunarodna zajednica koristila kako bi diljem svijeta trgovala naftom. To je stvorilo ogromnu potražnju za američkim dolarima i američkim dugom. No, što se dešava kada ostatak svijeta odbija sve nestabilniji američki dolar i shvaća da se zlato može koristiti kao valuta pri međunarodnoj trgovini?

Istina je da nije potrebna bujna mašta kako bi se to shvatilo. Potražnja za američkim dolarom i dugom bi nestala i nastala bi zlatna groznica kakvu još nismo vidjeli. Dakle, gomilaju li Rusija i Kina neviđene količine zlata jer uskoro planiraju ukinuti petrodolar? Naravno da to nikada neće priznati javnosti, no postoje indikacije da je to upravo ono što se događa.

Ne možemo kriviti niti jednu naciju koja se trenutno želi dočepati zlata. Vijesti diljem svijeta nam govore da se nalazimo usred „valutnog rata“ dok se svjetske središnje banke takmiče koja će bolje devalvirati svoju valutu. Dakle, zbog čega bi netko u takvom trenutku težio papirnom novcu?

I, naravno, Savezna rezerva je jedan od najvećih prijestupnika. Tiskaju novac kao da će izaći iz mode, a nitko se ne brine o tome da bi to moglo ugroziti petrodolar. No, činjenica je da Savezna rezerva to čini. Dovoljno je pročitati samo neke novosti o stanju američkog dolara. Na kraju će ova nesmotrenost (namjerna ili ne) olakšati ostatku svijeta da odbaci američki dolar.

U jednom će se trenutku to i dogoditi. U stvari, kruže glasine da to namjeravaju učiniti upravo Rusija i Kina. Mnogi vjeruju da je to razlog gomilanju zlata u posljednje vrijeme:

„Kada Vladimir Putin kaže da SAD ugrožavaju globalnu ekonomiju zlouporabom dolarskog monopola, to nije samo prazna priča. On se na to kladi.

Ne samo da je Putin Rusiju napravio najvećim svjetskim proizvođačem nafte nego je od nje stvorio i najvećeg kupca zlata. U posljednjem je desetljeću njegova središnja banka dodala 570 tona ovog metala, što je za četvrtinu više od drugoplasirane Kine, prema podacima MMF-a koje je prikupio Bloomberg. Akumulirano je zlato skoro tri puta teže od Kipa slobode.

Što više zlata zemlja posjeduje, imat će veći suverenitet ukoliko dođe do kataklizme dolara, eura, funte ili bilo koje druge rezervne valute,“ izjavio je Jevgenij Fedorov, zastupnik Putinove stranke Ujedinjena Rusija u donjem domu parlamenta.

Rusko sakupljanje zlata se posljednjih godina ubrzalo. Prema jednom izvješću, Rusija je samo u 2012.g dodala 3,2 milijuna unci zlata svojim rezervama. No, nitko zapravo ne zna koliko zlata ima Kina, ali sve indicije ukazuju na činjenicu da Kinezi užurbano prikupljaju zlato:

„Jer, dok smo se ranije danas pitali (teoretski, naravno) što Kina čini sa svim tim viškom trgovinskog suficita ako ga ne reciklira natrag u američke dužničke obaveze, ponovo smo saznali da, umjesto da kupuje američki papirni novac, Peking nastavlja kupovati ne-američko zlato u obliku 68 tona uvoza iz Hong Konga tijekom lipnja. Do danas, ukupno 383 tone. Drugim riječima, u pola je godine Kina, čiji je službeni ukupni zbroj još uvijek masivno podzastupljenih 1054 tone, je uvela više zlata nego što to iznose službene zlatne rezerve Portugala, Venezuele, Saudijske Arabije, Velike Britanije itd, a čiji uvoz u fiskalnoj godini nju čini 14. zemljom po količini sakupljenog zlata.

Realno, Kina, koja do sada već godinama nije pružila iskrene podatke o zlatnim rezervama, najvjerojatnije posjeduje više zlata od MMF-a.“ – članak iz Zero Hedgea od prije nekoliko mjeseci

Svi se slažu da se čini da kina ima nezasitan apetit za zlatom, no nitko ne zna koliko zlata u stvari posjeduje. Jedna je nedavna procjena zlatne rezerve Kine procijenila na više od 7 000 tona, no moglo bi biti riječi i o većem broju. Nitko zapravo ne zna. Dakle, što planiraju Kina i Rusija?

Dugo su vremena obje nacije izrazile nezadovoljstvo činjenicom da je američki dolar u stvari svjetska valuta. Vođe obiju naroda su sugerirali mogućnost prihvaćanja nove valute globalnih rezervi, no do sada se nije pojavio niti jedan kandidat koji bi svrgnuo američki dolar.

Dakle, za sada američki dolar zadržava vlast u međunarodnoj trgovini. Nažalost, iako većina Amerikanaca ima velike koristi od petrodolara, većina ih ni ne zna što je to. Za one koji u potpunosti ne razumiju petrodolar, slijedi dio iz jednog članka Christophera Dorana:

„Bilo koja zemlja koja želi kupiti naftu od zemlje koja ju proizvodi, to mora učiniti američkim dolarom. To je dugotrajni sporazum među svim nacijama koje izvoze naftu odnosno OPEC-a (Organizacija zemalja izvoznica nafte. Velika Britanija, primjerice, ne može jednostavno kupiti naftu iz Saudijske Arabije razmjenom britanskih funti. Umjesto toga, Velika Britanija mora funte razmijeniti za američki dolar. Veliki izuzetak u ovom trenutku je, naravno, Iran.

To znači da svaka zemlja u svijetu koja uvozi naftu (a to je većina svjetskih nacija) mora u pričuvi imati velike količine dolara. Ovi se dolari, naravno, ne nalaze skriveni ispod poslovičnog nacionalnog madraca. On je investiran, a s obzirom da je riječ o američkom dolaru, investiran je u američke riznične zapise i druge kamatonosne vrijednosnice koje se lako mogu pretvoriti u artikle koji se kupuju dolarom, kao što je nafta. To je ono što je SAD-u omogućilo stvaranje duga od nekoliko tisuća milijardi dolara: ostatak svijeta jednostavno kupuje taj dug u obliku kamatonosnih američkih vrijednosnih papira.“

Sve to je vrlo lijepo razrađeno za SAD: dovelo je do ogromne potražnje za američkim dolarima i američkim dugom. No, što bi se dogodilo kada bi ostatak svijeta odbacio sustav petrodolara i umjesto toga prihvatio sustav „petrozlata“? Ovaj bi sustav, prema članku Jima Williea, mogao funkcionirati ovako:

„Srž trgovine koja nije temeljena na američkom dolaru bi bila Gold Trade Note. To omogućuje kompletiranje ravnopravnog plaćanja izravnim transferom s računa, neovisno o valuti i, najvažnije, bez uskih kanala koje kontroliraju bankari svojim sveprisutnim SWIFT sustavom u bankarskom svijetu.

GTN će djelovati poput akreditiva, služio bi kao kratkotrajna novčanica, a možda bi u stranu odgurao kratkoročne američke trezorske zapise koji prevladavaju bankarskim krajolicima. Nulta obveznica američke riznice otvara vrata za bolju zamjenu. Nova trgovina novčanicama će uključivati objavljeno zlato kao kolateral čiji će potpuni sustav razmjene nositi ogromnu zlatnu jezgru koja će također uključivati srebro i platinu, pa možda i druge plemenite metale.

Poanta je u izbjegavanju sustava FOREX, američkog dolara i banaka u najvećoj mogućoj mjeri u ravnopravnom sustavu koji se može izvršiti putem Blackberrya ili jednostavnog računala. Zlato će tada biti centar novog trgovinskog sustava i rješenje za globalno prihvaćenu alternativu američkom dolaru.”

A Rusija i Kina bi imale velike koristi od sustava petrozlata. Danas je Rusija najveći izvoznik nafte na svijetu. Kina je drugi najveći njezin potrošač, a trenutno uvozi više nafte iz Saudijske Arabije nego SAD. Ima li smisla ostati onda u trenutnom sustavu plaćanja i korištenju američkog dolara? A Rusija trenutno ima najveću naftnu kompaniju na svijetu (Rosneft, op. ur). Rusija i Kina su vrlo utjecajne kada je riječ o energiji. Što kada bi se udružile s ostalim nacijama koje proizvode naftu i uspostavile sustav u kojem se nafta mijenja za zlato? Ne bi li se i ostatak svijeta složio s time?

Naravno, ako bi se to dogodilo, američki bi se financijski sustav urušio. SAD više ne bi mogle izvoziti svoju inflaciju, a cijene bi dramatično porasle. Potražnja za američkim dugom (koji je u odnosu na BDP od 2007.g s 66,6% porastao na 103%) bi splasnula, a kamatne bi stope za taj dug i sve ostalo poletjele do nebesa. A to bi bio samo početak.

Uz navedene razloge za moguće rušenje petrodolara, postoje još neki dodatni koji ga ugrožavaju. Moć američkog dolara ovisi o američkoj ekonomiji, a trgovinski bilateralni ugovori koji zaobilaze plaćanja američkim dolarima naveliko smanjuju potrebu za istim, kao i njegovu vrijednost. Uz dogovore Kine i Rusije o korištenju vlastitih valuta prilikom trgovine, Kina je slične sporazume postigla i s Brazilom (Brazil s Kinom trguje više nego s bilo kime), Australijom, Afrikom, Čileom, Japanom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. No, nije Kina jedina koja sklapa takve sporazume. Indija i Japan su također postigle sporazum o velikoj razmjeni valuta.

.

Crno zlato

Crno zlato

Crno zlato

Online