aka Postupak prekomjernog deficita


Bit će to duga i mučna priča i još ćemo mi puno puta razgovarati o njoj', rekao mi je na kraju razgovora ekonomski analitičar Željko Lovrinčević s kojim sam ovih dana razgovarao o ulasku Hrvatske u europski “postupak prekomjernog deficita”.

U svakodnevnoj navali vijesti o “Lex Perković” i ćirilici na vukovarskim pločama posve nezapaženo prolazi poruka potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo Branka Grčića da se Vlada za to već ozbiljno priprema. I da će u tom postupku ostati vjerojatno do tri godine. Potpredsjednik Grčić prvi je Vladin dužnosnik koji je to službeno najavio, dva puta prošloga tjedna poslao je javnosti tu istu poruku. Njegova poruka je, međutim, ostala uglavnom nezapažena.

Ne čudi to jer tko u Hrvatskoj, osim nadležnih ministara i nekolicine analitičara, uopće zna što je “postupak prekomjernog deficita”? O tome smo do sada ponešto čuli u vijestima tek kada se govorilo o krizi u zemljama Europske unije. I to je to. Ali nakon što je Hrvatska 1. srpnja ove godine postala članica te iste EU, mnoge teme ne mogu se više tretirati kao tuđe, kao da se nas nimalo ne tiču.

“Postupak prekomjernog deficita” itekako se tiče Hrvatske jer će o njemu idućih godina ovisiti mnoge ekonomske i političke odluke. Tiče se svih hrvatskih građana, njihova standarda, i to dugoročno.

Gotovo je nemoguće uspoređivati važnost te teme s, recimo, raspravom o “Lex Perković”, koji tangira tek nekolicinu bivših obavještajaca i sumnjivaca. Ali je postao presudno važan gotovo svim političarima u zemlji, kako vladajućima tako i oporbenima, jer za “Lex Perković” svi oni imaju najbolje rješenje.

Rješenje za prekomjerni deficit nema još nitko, barem ga nismo čuli. Kako smo neslužbeno doznali, Vlada priprema i smišlja moguća rješenja kojima bi u sljedećih tjedan ili dva trebala izaći u javnost.

“Excessive Deficit Procedure”, među stručnjacima znan kao EDP, pokreće se u članicama EU koje ne mogu same održavati proračunsku disciplinu. Postoje dva vrlo jasna kriterija na temelju kojih se aktivira “postupak prekomjernog deficita”: kada deficit državnog proračuna postane veći od tri posto BDP-a, a udio javnog duga prijeđe 60 posto BDP-a.

Ako su te vrijednosti u nekoj državi članici premašene, na razini EU aktivira se zapravo postupak nadzora nad državom koja nije u stanju uredno voditi svoje financije. Kada država članica dođe u tu situaciju, prvo se utvrđuje razina prekoračenog deficita, zatim se određuju mjere za njegovo rješavanje te najavljuju moguće financijske sankcije u slučaju da država ne provede te mjere.

Prema pravilima, ako deficit kontinuirano opada i blizu je razine od tri posto te ako je deficit samo iznimno i privremeno premašio tri posto BDP-a, onda nije nužno aktivirati “postupak prekomjernog deficita”. Jednako tako, može ga se izbjeći ako se udio javnog duga u BDP-u stalno smanjuje i spušten je blizu razine od 60 posto.

No, Hrvatskoj ništa ne može pomoći, u svakom je pogledu zrela za ulazak u taj postupak.

Hrvatska je u EU ušla s proračunskim deficitom od 3,4 posto, koji nema tendenciju pada, nego, obrnuto, raste. Ali da su primijenjeni kriteriji Eurostata kakvi se primjenjuju za ostale članice, hrvatski bi proračun već sada bio u deficitu većem od četiri posto. Europska komisija procijenila je da će iduće godine hrvatski proračunski deficit biti 5,6 posto.

Ista je stvar i s javnim dugom. Prema hrvatskoj statistici, udio javnog duga u BDP-u je 56 posto. Iako je to ispod granice koja alarmira EDP, pitanje je tjedna kada će javni dug otići u “crveno”. Naime, u javni dug sada nisu uključeni neki dugovi koje će Hrvatska morati prikazati kada primijeni Eurostatov model. Dovoljno je reći, na primjer, da će u javni dug morati ući dugovi Hrvatskih autocesta koji iznose 7,5 posto BDP-a. Već samo to povećat će udio javnog duga u BDP-u na oko 63 posto.

Dakle, ulazak u “postupak prekomjernog deficita” Hrvatska više ne može izbjeći, uostalom to ni u Vladi više ne taje, kao što se vidi iz Grčićevih istupa.

Kada ga je EU počela primjenjivati, bilo je pravilo da se postupak smanjenja deficita na razinu manju od tri posto BDP-a mora provesti u roku šest mjeseci. Financijska i ekonomska kriza natjerala je EU da ublaži taj kriterij, pa su države članice unatrag nekoliko godina dobivale rok od dvije do dvije i pol godine za svođenje deficita u zadane okvire. Za Hrvatsku je to olakšavajuća okolnost jer Vlada nikako ne bi mogla smanjiti deficit na tri posto samo u šest mjeseci.

“Postupak prekomjernog deficita” do sada je bio pokrenut u većini članica EU i Hrvatska neće u tome biti izuzetak. Ali, uz Mađarsku će biti jedina koja je pozvana na red odmah nakon što je ušla u EU. Mađarska je već 2004. godine morala ući u postupak, a 2010. godine je i kažnjena zbog toga što nije provodila mjere dogovorene s Europskom komisijom. Budući da nije u eurozoni, nisu joj mogli naplatiti globu predviđenu za članice eurozone, nego je kažnjena tako što joj je privremeno uskraćeno korištenje novca iz fondova EU.

Slučaj Mađarske je drastičan, ali pokazuje da EU može i sankcionirati svoje članice koje ne poštuju pravila dogovorena u sklopu postupka prekomjernog deficita.

Kada bismo opet povukli paralelu s pričom o “Lex Perković”, može se zaključiti da bi Hrvatska mogla biti puno ozbiljnije sankcionirana ako ne provede mjere koje prihvati za smanjenje deficita nego zbog otezanja s promjenom “Lex Perković”.

Prvo pitanje koje se postavlja jest koliki će biti startni dugovi i deficiti s kojima će Hrvatska krenuti u postupak smanjenja. Do sada u javni dug nisu bili uključeni svi stvarni hrvatski dugovi, bilo je dosta “sivih zona”. Neke procjene govore da stvarni hrvatski javni dug već iznosi 70 posto BDP-a. Europska komisija će tražiti od Vlade da prikaže realno stanje dugova. Mogla bi postaviti i pitanje što je sa 10 milijardi kuna duga Zagrebačkog holdinga?

Nužnost ulaska Hrvatske u “postupak prekomjernog deficita” u Vladi pokušavaju tumačiti više kao poticaj na reforme i priliku za uvođenje reda u javne financije, nego kao patroniziranje od strane Bruxellesa. Dosadašnju komunikaciju Zagreba i Bruxellesa po tom pitanju ocjenjuju kao prijateljsku. Naime, neformalne konzultacije o postupku već traju, Vlada neće čekati da joj iz Europske komisije stignu formalne upute.

Kako smo čuli od izvora bliskih ministru financija, već u Smjernicama fiskalne politike - koje se zadnjih dana i tjedana užurbano pišu - bit će ugrađene mnoge mjere kojima je cilj smanjenje prekomjernog deficita. O sadržaju Smjernica, pa tako ni o mogućim mjerama, nitko još ne želi govoriti.

“Vladin je cilj u roku 3-4 godine smanjiti deficit ispod tri posto, a da bismo to postigli, morat ćemo kombinirati interventne mjere s reformama. Interventne mjere trebale bi u kratkom roku rezultirati smanjenjem rashoda kako bismo mogli započeti s fiskalnom konsolidacijom. Interventne mjere bile bi ograničenog roka trajanja, na primjer privremeno smanjenje ili odgoda nekih izdataka. Slovenci su, primjerice, uveli suspenziju dodataka na staž, privremeno obustavili isplate bonusa na plaće i indeksaciju mirovina. A reforme trebaju dovesti do trajne stabilizacije rashoda, što će osigurati i smanjenje deficita”, objašnjava potpredsjednik Vlade Branko Grčić...

YUtarnji

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Nakon što je europski povjerenik Oli Rehn 29. kolovoza drugi put upozorio Sloveniju da u zamjenu za produljenje roka za smanjenje prekomjernog deficita mora ubrzati strukturne reforme, premijerka Alenka Bratušek najavila je novi paket reformi do 25. rujna. Jedna od mjera o kojoj se razmišlja jest i uvođenje Linićevih fiskalnih veza, a posljednja dva mjeseca Slovenija je smanjila plaće, povećala PDV na 22 posto, predložila zakon kojim će se uvjeti za odlazak u mirovinu vezati uz 40 godina staža i 60 godina života, a mijenja se i zakon o radu. Osim prema Sloveniji, packe su upućene i Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Belgiji, kojima je u svibnju ove godine Komisija dala određene ustupke uz uvjet da se reformiraju.

Hrvatska će još kratko vrijeme biti pošteđena prigovora te vrste, a naš dan D mogao bi biti 22. listopada, kada se očekuje objava takozvanog fiskalnog izvješća, podataka o proračunskom manjku i javnom dugu. Njihova će visina odrediti brzinu i težinu prilagodbe k poželjnom manjku od 3 posto BDP-a i javnom dugu od 60 posto.

– To je polazna točka fiskalne konsolidacije u nekoliko idućih godina, koja će se i formalno regulirati između Vlade i Europske komisije kroz proceduru prekomjernog deficita – kazao je nedavno potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavljujući reforme koje bi trebale zahvatiti i rashodnu stranu proračuna.

Sudeći po tome što je ministar financija Slavko Linić jučer pred izvoznicima u Dubrovniku kazao – “da je 200 milijardi kuna javnog duga zločin javne potrošnje” – idućih se tjedana mogu očekivati svakakvi potezi.

– U školstvu će raditi samo oni koji su potrebni, smanjit će se i izdvojiti administracija, javna uprava bit će racionalizirana, a u zdravstvu će osim administracije poraditi i na racionalizaciji broja bolnica i odjela. Socijala ide u krive ruke. Koriste je oni koji rade na crno, švercaju i primaju socijalnu pomoć ne zato što ne rade, već zato što nisu prijavljeni – kazao je ministar Linić, kojemu će, usprkos njegovoj gorljivost i agilnosti, proračun krojiti Oli Rehn, a ne on sam jer će, ulaskom u proceduru prekomjernog deficita, Hrvatska izgubiti fiskalni suverenitet.

Prema objašnjenju Hrvatske narodne banke, procedura prekomjernog deficita pokreće se za svaku članicu EU čiji je manjak opće države nominalno veći od 3%. Po njihovoj procjeni manjak (ESA 95) opće države u 2013. mogao bi iznositi 4,8% procijenjenog BDP-a, što je za jedan postotni bod više nego u 2012.

Potvrdi li 22. listopada tu procjenu i Eurostat, Hrvatska će biti na osmom mjestu po veličini proračunskog manjka među 28 članica EU, od kojih se njih šesnaest nalazi u proceduri prekomjernog deficita. Hrvatska će biti sedamnaesta pa će nam do kraja ove godine ili na početku iduće Komisija odrediti rok u kojem se proračunski manjak mora svesti na prihvatljivu razinu, pri čemu godišnji iznos prilagodbe strukturnog salda ne može biti manji od 0,5% BDP-a. Linić kaže da bi ta obveza značila 1,5 milijardi kuna manje rashode, a ako se tome pribroji rast troškova za kamate na postojeći dug, to onda pretpostavlja smanjenje državne potrošnje za tri milijarde kuna godišnje. Hrvatskoj će, prema Linićevoj procjeni, trebati tri godine da javne financije dovede u red, što znači da bismo tek 2017. godine bili skinuti sa procedure prekomjernog deficita.

A do tad će, sudeći po preporukama koje su dobile Slovenija i druge države, ova vlada morati odraditi reforme od kojih su bježale sve dosadašnje. Od Belgije je, primjerice, zatražena reforma dugoročno neodrživog mirovinskog sustava i promjena mehanizma za određivanje plaća, Francuska treba smanjiti trošak rada, izdvajanja za socijalu i podići radni vijek, na što je predsjednik Hollande ljutito odbrusio da mu neće Komisija diktirati što će i kada raditi. Hollande si tu vrstu arogancije možda i može dopustiti, no Josipović ili Milanović nisu u toj poziciji. Za neispunjavanje preporuka dobivenih tijekom procedure članice eurozone mogu biti kažnjene novčanom kaznom u protuvrijednosti 0,2 do 0,5 posto BDP-a dotične zemlje, dok nove članice mogu ostati bez financijske pomoći iz fondova.

Vecernji

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

A sad JA


U Italiji javni dug iznosi 120 posto BDP-a.
U Grckoj javni dug iznosi 186 posto BDP-a.
Merkelica se hvali da u Njemackoj javni dug iznosi 85 posto BDP-a.
Ali profesor financija sa Sveucilista u Freiburgu, Bernd Raffelhüschen, izracunao je da stvarni dug Njemacke zapravo iznosi sedam bilijuna odnosno sedam tisuca milijardi eura! Ili brojkom napisano - 7.000.000.000.000 eura! To je skoro trostruko vise nego sto govore sluzbeni njemacki podaci. Raffelhüschen kaze da realni dug – uz dva bilijuna koliko se sluzbeno navodi – iznosi jos pet bilijuna eura nepokrivenih troskova za mirovine i zdravstvenu zastitu.

U Njemackoj javni dug iznosi 185 posto BDP-a.
U Hrvatskoj javni dug iznosi 56 posto BDP-a ali ce svejedno dobiti po pi*ki.

Hvala HDZ, hvala SDP, hvala svim EU pregovaracima.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

.... jučer je Poljska vlada zapljenila 50% od svih privatnih mirovinskih fondova
bez ikakve obveze da refundira isto.
Razlog - prevelik dug koji je u prošloj godini bio 53% GDP-a!

_________________

And it's gone....

_________________