Dobar dan, koliko bih mogao dobiti za ovaj stari srebrni lančić? Pitali smo u nekoliko splitskih otkupnih stanica za srebro i zlato. Nema problema, gospodine, rekla je mlada dama, uzela lančić i stavila ga na vagu - 150 kuna. A osobna iskaznica? Podaci o prodavatelju? Nije potrebno, uzvratila je. Tako zlato i srebro, uvjerili smo se, može prodati bilo tko, od maloljetnika do lopova koji su možda dan prije provalili u nečiju kuću. Kriminalcima su jako korisne takve otkupne stanice u kojima djelatnici ništa ne pitaju i odmah isplaćuju gotovinu.

Lopovi danas za ukradeno dobiju realnu protuvrijednost, a prije bi na crnom tržištu utržili tek 20-30 posto od prave vrijednosti ukradenoga. Otkupne stanice lopovima su zanimljive i s aspekta sigurnosti – nakitu koji su prodali već se za nekoliko dana gubi svaki trag. Otkupljivači ne trguju emocijama i umjetninama, njima je vaga glavni pokazatelj, pa ih nimalo ne zanimaju tvrdnje da je nakit u nekoj obiteji bio stoljećima ili da se radi o ručnom radu. Stari zlatari cijene pravi nakit, rukotvorine i drže da je grijeh takvu umjetnost topiti u poluge. A logika otkupljivača je neumoljiva – koliko grama, toliko novca.

Kako je moguće da se tone zlata, obiteljskog i onog ukradenog, bez ikakva traga iznese iz zemlje? U Hrvatskoj je sve moguće, reći će sudski vještak za zlato i plemenite kovine Marijo Crkvenac, koji, osim što upozorava da se bez ikakva reda otkupljuje zlato, kaže i da je većina samih otkupnih stanica mamac za razbojnike.

- Policija će i dalje bilježiti veće krađe zlata i srebra sve dok se ne uvede red u pravosuđu i policiji. Mi kao zlatari moramo zatražiti osobnu iskaznicu ili putovnicu od svake osobe od koje otkupimo zlato ili srebro. Ujedno moramo i izdati isplatnicu o napravljenom otkupu. Zašto otkupne stanice ne izdaju isplatnice? Zašto ne traže osobne isprave? Ne rade po zakonu - kaže sudski vještak i zlatar Crkvenac, kojega smo upitali koje bi državno tijelo trebalo nadgledati te otkupne urede.

- Jedino Državni inspektorat može izreći kaznu zbog nepravilnosti u radu i neizdavanja računa. Ministarstvo gospodarstva izdalo je dozvolu za rad otkupnim stanicama za otkup i izvoz plemenitih kovina i ujedno te kovine stavila u istu kategoriju s izvozom drva?! Na izvoz zlata čak se ne plaća ni PDV - ogorčen je taj sudski vještak, koji napominje da je po njegovim saznanjima iz Hrvatske, u prvih šest mjeseci ove godine, izvezeno oko deset tona zlata! To Hrvatsku stavlja u vrh zemalja po izvozu zlata na svijetu! „Kao da imamo rudnike“, kaže vještak te procjenjuje koliko su mešetari zaradili na hrvatskom zlatu koje su u našoj zemlji čuvalo stotinama godina, a sada samo “isparava” preko granice.

- Ako ćemo tih deset tona preračunati u novac, onda je iz Hrvatske otišlo blizu 500 milijuna eura. Ako se trend nastavi, do kraja sljedeće godine iz Hrvatske bi moglo otići još deset tona zlata, pa bi se ukupna šteta mogla popeti na milijardu eura. Kažem šteta jer je to zlato trebalo ostati kod nas, a ne da mešetari osiromašju naše ljude i onda izvoze to zlato vani, ne plaćaju poreze i bogate se doista preko noći - kaže Crkvenac.

Hrvatsko zlato se izvozi u Sloveniju, Austriju, Njemačku i Italiju. Tamo se hrvatski nakit, zubi, novac i medaljoni tope u zlatne poluge koje završavaju diljem svijeta.

- Napominjem da RH nema rezerve u zlatu! Dok nam je država u kaotičnom stanju, mi dopuštamo da se izvozi zlato i samo pojedinci imaju zaradu. Iskreno, mislim da otkupne stanice neće još dugo opstati. Sve to aludira na propuste u zakonu i na pranje novca – kaže Crkvenac, navodeći da otkupljivači zlata štete i zlatarima obrtnicima.

- Zakon bi se svakako morao mijenjati. Po ovome sadašnjem zakonu svatko može otvoriti otkupnu stanicu. Ministarstvo financija, policija i HNB trebali bi više surađivati i malo više se posvetiti toj vrsti “brze i lake zarade” – ističe taj sudski vještak.

Sven Sambunjak, urednik portala Srebrozlato.com i programski direktor Konferencije o investiranju u zlato, tvrdi da državu ne zanima ništa što se tiče zlata.

- U zadnje dvije godine organizirao sam dvije konferencije o investiranju u zlato, na kojima su sudjelovali vodeći regionalni i svjetski stručnjaci za plemenite kovine. Cilj mi je bio donijeti europska i svjetska iskustva vezana uz trgovanje plemenitim kovinama u Hrvatsku. Kao organizator, u više navrata i različitim kanalima kontaktirao sam nadležne hrvatske institucije i ministarstva, međutim, nitko do sada nije osjetio potrebu niti da se obrati hrvatskoj javnosti o tom pitanju, niti da sudjeluje kao promatrač.

Na konferencijama smo imali par djelatnika iz državnih institucija, ali samo kao zainteresirane privatne osobe – kaže Sambunjak, navodeći da najveći problem s tržištem plemenitih kovina u Hrvatskoj jest u činjenici da domaća zakonska rješenja, osobito kada je riječ o porezima, onemogućuju uspostavljanje tržišta zlata i srebra kakvo postoji u svakoj drugoj zemlji Europske unije.

- Odgovorno tvrdim kako ta zakonska rješenja u Hrvatskoj spadaju među najgora rješenja na svijetu. Hrvatska je svjetski rekorder kada je riječ o porezu na plemenite kovine, pri čemu sljedeća najgora zemlja nakon Hrvatske ima desetak puta nižu poreznu stopu. U Europskoj uniji na investicijsko zlato porez je nula posto, dok se na ostale proizvode od zlata i srebra plaća uobičajeni porez na dodanu vrijednost i ništa više.

U Hrvatskoj je, međutim, zlato oporezovano PDV-om, carinom i tzv. porezom na luksuz, što ukupno kumulativno iznosi više od 60 posto. U takvim okolnostima, jedina poslovna logika jest izvoz otkupljenoga zlata i srebra, budući da se prilikom izvoza na plemenite kovine ne plaća nikakav porez, a što je uobičajeno za svaku izvoznu aktivnost – upozorava Sambunjak na očite nelogičnosti, navodeći da je država sama kriva što tone zlata cure preko granice...

- Kada bi porezna legislativa bila usklađena sa stečevinom Europske unije, uspostavilo bi se domaće tržište prodaje zlata i srebra, pa otkupljene plemenite kovine ne bi odlazile u inozemstvo, nego bi ih u Hrvatskoj kupovali hrvatski građani koji žele kupiti po konkurentnim cijenama, te ne bi za kupnju zlata i srebra morali odlaziti u inozemstvo.

Time bi se ujedno i uravnotežila domaća otkupna i prodajna cijena sa svjetskim cijenama, i time bi profitirali ne samo osobe koje svoje zlato žele prodati, nego i oni koji ga u Hrvatskoj žele kupiti, ali i država, koja bi ubirala porez na gospodarsku aktivnost plemenitim kovinama, a koji se sada ne ubire zato što se većina velikih transakcija s plemenitim kovinama obavlja u inozemstvu – kaže taj stručnjak, navodeći da je njegova procjena da će otkupne stanice nastaviti raditi sve dok se u svijetu bude nastavio trend rasta cijena te dok ljudi ne shvate da su cijene po kojima trenutačno prodaju svoje zlato i srebro užasno niske.

- Vjerujem da će ljudi ono što danas prodaju za 100 kuna, za nekoliko godina kupovati po 200, 300, 400, 500 ili više kuna. Također, moja je procjena da će otkupne stanice za plemenite kovine u Hrvatskoj nastaviti nicati sve dok se domaće tržište plemenitim kovinama ne uredi u skladu sa standardima Europske unije. To ne znači da takvih stanica neće biti nakon što tržište bude uređeno poput europskoga, budući da se slični otkupljivači mogu pronaći u svim europskim zemljama. No, uvjeti po kojima se plemenite kovine otkupljuju bit će drugačiji, te povoljniji za običnoga građanina – kaže Sambunjak.

Stručnjaci s kojima smo razgovarali tvrde da se i bez promjene postojećih zakona, kao i usvajanjem novih normi, može puno učiniti na sprječavanju ilegalnog izvoza zlata.

Pozivaju se na postojeće zakonske akte u kojima jasno stoji da „tko protivno propisima proda ili kupi zlato ili zlatni novac koji imaju znatnu imovinsku vrijednost, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine“.
Ili „tko organizira mrežu posrednika ili preprodavača zlata radi počinjenja kaznenog djela, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine“... Što se čeka?

SAŠA JADRIJEVIĆ TOMAS

U 2009. godini izdano je sedam dozvola za izvoz i 29 dozvola za uvoz zlata, dok je lani 80 tvrtki dobilo dozvolu za izvoz, a njih tek 10 dozvolu za uvoz! Dakle, hrvatsko zlato snažno curi iz zemlje. I dok su zlatari prije otkupljivali i potom prodavali to zlato, ne uništavajući nakit, današnji otkupljivači prodaju ga u Austriji, Njemačkoj, gdje se zlato topi u poluge i odlazi u SAD i Aziju koje na taj način stvaraju svoje rezerve. Hrvatska svoje rezerve nema.

U 2006. godini, prema podacima HGK, Hrvatska je izvezla zlata za milijun i 139 tisuća dolara, tj. samo 77 kilograma, dok je u prošloj godini izvezeno nešto više od tone zlata, što bi iznosilo nekih 54 milijuna dolara! Kad se zlato ‘prebaci’ u poluge, finalna cijena mu i dalje raste. Prosječna cijena izvezenog zlata u 2006. godini bila je oko 14 dolara, a u 2011. 40 dolara po gramu.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Masoni pljačkaju Hrvatsko narodno zlato uz pomoć guvernera HNB

U Hrvatskoj se od krize 2008. godine dozvoljava se da se otkup zlata obavlja kao da je promet valutom u mjenjačnicama. Na svakom koraku u Hrvatskoj pootvarali su se kiosci za otkup zlata.

U Hrvatskoj se nastavlja planska pljačka naroda, zato se izglasao Zakon o porezu na imovinu, na osnovi kojeg će građani biti prisiljeni prodavati stanove, kuće, vikendice i nekretninu, a paralelno s time u Hrvatskoj se provodi još jedna tiha pljačka obiteljskog zlata.

Zlato i njegov promet svuda u svijetu kontrolira Centralna banka i Ministarstvo financija, jer je to monopol države.

U Hrvatskoj se od krize 2008. godine dozvoljava se da se otkup zlata obavlja kao da je promet valutom u mjenjačnicama. Na svakom koraku u Hrvatskoj pootvarali su se kiosci za otkup zlata.

Monopol kupoprodaje zlata država je prepustila da obavljaju sitne male radnje, koje otkupljeno zlato po unaprijed dogovorenom planu prodaju u inozemstvo, a za tu namjenu nekoliko firmi dobilo je iz inozemstva otvoreni konto s po dvjesto miliona eura.

Masoni su dali nalog MMF-u da se zlato proda

Kako masoni sve rade unaprijed po planu vidi se iz praktičnog primjera HNB-a. Tri godine prije pokretanja masonske financijske krize u kolovozu 2008. godine, MMF je preporučio Hrvatskoj Narodnoj Banci da proda zlato i da sve državne zlatne rezerve pretvori u devize (danas oko 12 mlrd. eura), što je HNB na preporuku (čitaj: nalog) i učinila.

Tako je HNB 2005. g. prodala prvu tranšu zlata za 220 $, a dalje po 240 $ po unci, a devizne rezerve mora držati na računima u zapadnim bankama, koje služe kao jamstvo da će Hrvatska zapadne dugove i kredite uredno vraćati.

Naravno da su nakon naloga MMF-a masonke Banke od tada počele povlačiti kapital i pretvarati ga u zlato. Tako je cijena zlata do kolovoza 2008. godine skočila sa 200 $ na 700 $ za uncu kada je počela kriza, a zatim nastavila rasti i do 1800 $, 2012. godine.

Masonski model krize

Kriza je nastala tako što su masonske financijske organizacije (investicijske banke, fondovi) povukle kapital iz opticaja čime su stvorili manjak novca kod komercijalnih banaka i pokrenuli financijsku krizu, a te novce pretvorile u zlato.

Zato su sve Centralne banke 2005. godine od MMF-a dobile nalog da prodaju svoje zlatne rezerve.

Tako je cijena zlata od 200 $, 2005. g. za vrijeme krize od 2008. do 2012. g. skočila je sa 700 $ na 1.630 $ za uncu 2012. g.

HNB je zato što je poslušala preporuku MMF-a izgubila na vrijednosti zbog promjene svojih zlatnih rezervi u devize.

Da ih je ostavila u zlatu, vrijednost 6 mlrd. $ do 2012. g. porasla bi za 700% pa bi HNB zaradila i povećala svoje zlatne rezerve na 42 mlrd. $.

Da napravimo izračun sa 12 mlrd.eura koliko danas ima rezervi bili bi u plusu 84 mlrd. $, koji bi Hrvatskoj u ovoj situaciji jako dobro došli, jer bi vratili sav dug od 47 mlrd. eura i još bi nam ostalo 24,4 mlrd $.

A guverner Rohatinski se tih godina hvalio da je HNB zaradila na domaćem tržištu manipulirajući Hrvatsko gospordarstvo i banke 300 mil. eura, e pa guverneru razlika je očita, HNB je u minusu u ovoj transakciji sa MMF-om 41,700 mlrd. $.

Zašto Soros, Paulson i njihovo društvo kupuju kada je MMF naredio da svi prodaju zlato?

Međunarodna Financijska Organizacija (MFO), upravlja sa cijelim svjetskim financijskim tržištem, jer su upravo oni uspostavili pravila ponašanja i određivanja cijena i davanja ocjena (njihovih) rejting agencija Fitch, Moody's, Standard & Poor's, svim državama u cilju pljačkanja i držanja u monetarnoj pokornosti cijeloga svijeta.

To vidimo i po tome što nam je pred tri tjedna agencija Fitch dala prolaznu ocjenu rejtinga i pohvalila rad Vlade, a prošli tjedan MMF je dao totalno negativnu ocjenu. Doktrina batine i mrkve.

Otkup zlata od naroda odvija se u svim državama gdje je kriza. Hrvatska, Slovenija, Italija, Grčka ili Španjolska, i mnogi drugi, pitaju se zašto gospodin George Soros, John Paulson i njihovi dobri dečki, sve sami filantropi, kupuju zlato a prodaju svoje dionice velikih banaka.

Odgovor je vrlo jednostavan.

Zarada svjetskih mešetara na dionicama iznosi od 5 do 7 %, a iznimno i više na državnim obveznicama ekonomski posrnulih zemalja kao Hrvatske, Grčke, Italije, Španjolske itd., kreće se od 7,5 % do 15% ovisi o rejtingu države, koji oni odrede.

U krizi koju su oni stvorili na zlatu je danas zarada 700%, pa se tu nema što razmišljati, što se bolje isplati, ali morate biti u njihovom krugu i imati puno novaca za manipulaciju na svjetskom tržištu kapitala i zlata.

Pri tome MFO su obmanuli sve države koje su poslušali naputak MMF-a da prodaju zlatne rezerve, a među njima je i Hrvatska Narodna Banka koja bespogovorno sluša svaki naputak i slijepo ga provodi kao nalog. Zbog toga smo izgubili najmanje 42 mlrd. eura da nismo prodali zlatne rezerve.

Našim stručnjacima kojima je povjereno upravljanje državnim financijama nije sve bistro

Jasno se nameće zaključak da 'Zlatna groznica' izvlači zadnju obiteljsku vrijednost, od dječjih narukvica, prstenja, lančića i drugih zlatnih predmeta i nakita što se uvijek tradicionalno poklanjalo djeci i nasljednicima.

Možda guvernerima Rohatinskom i Vujčiću i HNB stručnjacima u početku nije bilo jasno što se sprema na globalnom neoliberalnom planu i kuda vodi kriza, ali bar je sada jasno da država svoj monopol nad zlatom prepušta nekom vani.

Tako se 18 karatno zlato u Hrvatskoj otkupljuje po 172,00 kn za 1 gram, što iznosi 5.349,80 kn odnosno 906,70 $ za uncu. Pa zar se to našoj državi ne bi isplatilo.

Ako je računica sa cijenom zlata od 1.630 $ za uncu svima znana, zašto HNB ne otkupljuje zlato barem od svojih građana za svoje rezerve kao što to danas čini recimo Kina, Rusija (koja ima 2.300 miljardi $ u zlatu), Indija i druge pametne države, koje kupuju zlato umjesto deviznih rezervi.

Guverner Boris Vujčić i ministar Slavko Linić kažu da novca ima, Ako je tako zašto država dozvoljava da se građani Hrvatske javno i legalno pljačkaju. Neka HNB preuzme otkup zlata od građana.

Zato jer je preporuka MMF-a da se otkup zlata u Hrvatskoj transferira van.

Poslušnici koje je izabrao narod na legalnim izborima će i dalje slušati MMF i međunarodne stručnjake, a ne nacionalni interes Hrvatskog naroda.

Ostaju još u planu rasprodaje nekretnine, Hrvatske Vode, Šume, Elektrane, Ceste, Otoci i More...

Guverner ili ministar će dobiti kakvu međunarodnu nagradu jer će za nekoliko godina građani ostati bez stanova, kuća, vikendica, zemlje i obiteljskog zlata, a Hrvatski narod će sve dublje padati u Dužničko ropstvo. Aleluja.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.