Mozda lupam u svom neznanju ali nesto mi zapelo za oko.
Dubrovnik ima dovoljno pitke vode, nista previse ali je sve u ravnotezi. Problemi su jedino kada obilne kise zamute izvore. OK sedam dana godisnje prokuhavati vodu ili kupovati pitku u ducanu i nije tako strasno. Medjutim kada se izgradi golf teren na Srdju nece ostati sve isto. Golf teren ce trositi toliko vode koliko cijeli Dubrovnik danas i nece je biti dovoljno. Jeli to razlog zbog kojeg vlada inzistira na izgradnji HE Ombla, bez obzira sto ce pritom unistiti stotine endemskih vrsta?
Blage veze nemam, ali znam potraziti sto govori struka o utjecaju golf terena na ljude i okolis u podrucju na kojem je izgradjeno:
Svi znamo da je bavljenje sportom zdravo, jer on povoljno djeluje na naše psiho-fizičko zdravlje. No, je li baš svaki sport zdrav, odnosno, što je s onim sportovima za koje moramo koristiti pesticide? Kako uopće povezati nešto što je štetno i za ljude i za okoliš s promicanjem zdravlja?
Boravak na svježem zraku, u prirodi, daleko od industrijskih zagađivača i automobila, povezan s laganom rekreacijom zvuči sjajno. To nam svima treba, kao lijek za stres, ali i kao preventiva za bolje zdravlje. No postoji li bolja kombinacija za održavanje zdravlja od golfa? Da, ima ih jako puno i niti jedna od njih ne mijenja prirodu u svoju korist već koristi prirodu kao dobar poligon za aktivnost.
Ugledna tiskovina The Guardian piše da je najozbiljna optužba protiv golfa empirijska i neporeciva, a to je njegov utjecaj na okoliš. Izgradnja i održavanje golf igrališta je štetno za krhke ekosustave diljem svijeta.
Prema izvještaju o utjecaju turizma na okoliš, Program o okolišu Ujedinjenih naroda izvještava:
“Održavanje golf terena također može iscrpiti resurse svježe vode. U posljednjih nekoliko godina porasla je popularnost golf turizma te je naglo porastao i broj golf igrališta. Golf tereni zahtijevaju ogromnu količinu vode svaki dan, a kao i kod drugih slučajeva prekomjernog korištenja vode, to može dovesti do nestašice vode. Ako voda dolazi iz bunara, pretjerano ispumpavanje može izazvati prodore slane vode u podzemne vode. Golf naselja se sve više i češće nalaze u ili u blizini zaštićenih područja ili područja gdje su resursi ograničeni, pogoršavajući njihov utjecaj. ““Tourism Concern” (britanska organizacija koja radi “sa zajednicama u destinacijskim zemljama s ciljem smanjenja socijalnih i ekoloških problema vezanih uz turizam”) je izračunala da: “prosječno golf zemljište u tropskim zemljama poput Tajlanda treba godišnje oko 1500 kg kemijskih gnojiva, pesticida i herbicida te troši vode jednako kao 60.000 mještana “.
Osim iznimnih količina vode potrebne za navodnjavanje golf terena, problem je i utjecaj na krajolik, krčenje prirodne vegetacije i uništavanje staništa i hranilišta brojnim životinjama. Također postoji i veliki problem zbog korištenja velikih količina kemikalija koje se koriste da bi trava ostala zelena i bez korova, kao i protiv bolesti i nametnika.
Korištenje umjetnih gnojiva i pesticida ne utječe samo samo na travu, već i na čovjeka i kompletni eko sustav. Oni se nakupljaju u zemljištu, te navodnjavanjem ili kišom dolaze u podzemne vode i time i do čovjeka. Pogođeni su i brojni insekti, gujavice i glodavci, te životinje koje se hrane njima. Dakle, golf tereni snažno utječu na eko sustav i mijenjaju ga bez ikakvih prethodno napravljenih analiza o posljedicama izmjene krajolika.
Da bi trava ostala zdrava koriste se sljedeći pesticidi: insekticidi (protiv insekata), rodenticidi (protiv glodavaca), herbicidi (protiv korova), fungicidi (protiv gljivica), akaricidi (protiv pauka i grinja). limacidi ili moluskicidi (protiv mekušaca). Prema Stockholmskoj konvenciji o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, 9 od 12 najopasnijih i postojanih organskih kemikalija su pesticidi. Opće poznata činjenica je da su pesticidi kancerogeni, neki djeluju kao hormonalni disruptori, neuro toksični su, urokuju smetnje u rastu i razvoju, dok su neki”samo” otrovni. Niti jedan ni je siguran za ljudsku uporabu.
The Daily Green prenosi studiju koja povezuje dijabetes s pesticidima. Pesticidi koji se obično koriste na terenima za golf su bili povezani s nevjerojatnim povećanjem rizika od dijabetesa od 250% za radnike koji primjenjuju pesticide. Ovo je jedna od najvećih studija te vrste, provedena od strane Nacionalnog instituta za zdravlje, na više od 30.000 ispitanika.
Kemikalija, trichlorfon, povezana je s 85% povećanjem rizika od dijabetesa kod povremenih korisnika, a čak 250% povećanje rizika za je primjećeno kod onih koji ga primjenjuju više od 10 puta. Od onih koji koriste kemikalije često, 8,5% je razvilo dijabetes, u odnosu na 3,5% onih koji ga nikada nisu koristili. Taj pesticid se koristi za uništavanje žohara, cvrčaka, stjenica, buha, muha i krpelja, a njegova glavna primjena je za terene poput golfa. Ovo nije jedino istraživanje, studije dokazuju i da korištenje bilo kojeg od pesticida više od 100 dana u životu povećava rizik od dijabetesa za 17%.
Na PubMed-u (Nacionalna Medicinska Biblioteka Nacionalnog Instituta za Zdravlje SAD-a) postoje brojne studije koje se tiču povezanosti pesticida i golf terena. Jedna od studija govori i o tome da većinom radnici koji održavaju terene uopće nisu upoznati s opasnostima i pravilima rukovanja pesticidima, te da je veća pažnja posvećena treningu rada sa strojevima i alatima nego njihovoj sigurnosti. Ako su uopće upoznati, onda se ti treninzi obavljaju za vrijeme kišnih dana ili van sezone, a ne prije samog početka rada.
Ovo samo potvrđuje da uopće ne postoje neka zdravstvena ili ekološka pravila, koja bi se morala uzimati jako ozbiljno u obzir pri izradi elaborata golf terena, ili ako postoje, nisu sveobuhvatna.
Dakle, postoji jako veliki broj studija koje se tiču golf terena i utjecaja na okoliš i zdravlje, i nemoguće ih je sve ovdje iznijeti, no pokazatelj su traga kojim bi se trebale voditi vlasti pri izdavanju dozvola za gradnju golf terena i pratećih objekata. Treba uzeti u obzir sve učinke te gradnje, a ne samo profit. Postoji također i mogućnost da se golf tereni održavaju na ekološki prihvatljiv način, no to se sada čini kao utopija u ovom svijetu gdje briga o čovjeku i jedinoj planeti koju imamo nisu na prvom mjestu.
Za kraj si trebamo postaviti samo jedno pitanje – znamo li još uživati u prirodi bez da je mijenjamo?
http://www.guardian.co.uk/commentisfree ... gainstgolfhttp://www.thedailygreen.com/environmen ... s-47060501http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term ... Suggestion
Postano: 10 vel 2013 11:53 
