Na Jadranu postoji samo jedan hotel s halal-certifikatom, a to je “Baška” na Krku, za razliku od Zagreba gdje ih ima već nekoliko, među kojima je i Westin. Zbog činjenice da niti jedan hotel ni restoran u Dalmaciji nema istaknut halal-certifikat, omanski sultan za nedavna boravka svojom velebnom jahtom u Dubrovniku nije niti sišao s broda u luci Gruž. Zbog sličnih je razloga princeza Meryem iz Maroka, kako se pričalo, pobjegla iz hvarskog hotela.
- I puno drugih ‘običnih’ muslimanskih turista traži upravo oznaku halala u restoranu, apartmanu ili hotelu, a oni koji osiguraju taj certifikat, mogu u budućem razdoblju računati na dobru zaradu - tvrdi Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal-kvalitete pri Islamskoj zajednici u Hrvatskoj.
Aldin je zapravo napravio čudo s halal-certifikatom, jer iako još uvijek nema puno turističkih objekata s tom oznakom, Hrvatska je već korak-dva ispred Europske unije u certificiranju halal-normi. No da bi neki restoran ili hotel dobio halal- certifikat i na taj način privukao goste iz muslimanskog svijeta, prije svega mora znati što uopće znači halal, što je u doslovnom prijevodu “dozvoljeno”, za razliku od haram, što znači “zabranjeno”, odnosno mešbuh, što hoće reći “sumnjivo”.
Zbog toga je izradio projekt “Halal-turizma” koji se na Jadranu uglavnom odnosi na omogućavanje vjerskih obreda muslimanskim turistima u turističkim objektima i konzumiranje halal-hrane u restoranima, pripremane od vrste i tretmana namirnica utvrđenih šerijatskim principima.
Halal-certifikat razlikuje se u nekoliko kategorija, od prilagodbe kuhinje halalu (što je vrlo slično HACCP certifikatu) sa strogom odredbom zabrane bilo kakvih dodira s drugom hranom, preko potpunog izbacivanja svinjetine i alkohola iz objekta, do najrigoroznijeg oblika, koji određuje odvojene plaže ili bazene za muškarce i žene, prilagođen wellness (u kojem žene ne smije masirati muškarce i obrnuto).
Halal ima značenja u jezičnom, vjerskom, kulturološkom, tradicijskom i zdravstvenom kontekstu, a karakteristike halal-proizvoda su u prehrambenim navikama prihvatljivim za sve životne dobi i za pripadnike drugih vjeroispovijesti, a ne samo muslimana. Zabranjen je alkohol, svinjetina, ali i žabe, puževi, magarci, zmije ili jela čije sirovine vuku takvo životinjsko podrijetlo. Kada neki restoran dobije certifikat, svi kuhari moraju proći edukaciju. U Hrvatskoj ima oko 250 dozvoljenih namirnica, među kojima je primjerice paški sir, bajadera, piletina cekin i druge. Halal-certifikatom čovjek zapravo zna što jede i to je osnovni smisao certificiranja koje mogu obaviti samo Islamske zajednice - podvlači Dugonjić.
Većina restorana i hotela može dobiti halal-certifikat kao alternativu koju gost može izabrati pored uobičajene ponude. Dogodi se često da gosti koji nisu muslimani naručuju halal, jer jednostavno žele jesti zdravije. Halal omogućuje i muslimanima da probaju hrvatska jela uvjereni da pri tom ne jedu zabranjene namirnice. Halal se može primijeniti i na organizaciju izleta, putovanja, na apartmane i sobe u kojima se može s nekoliko manjih preinaka i detalja omogućiti ispunjavanje vjerskih potreba gostiju...
Zanimljivo je da više halal-certifikata ima Hrvatska nego BiH. U Sarajevu, u čuvenoj ćevabdžinici “Kod Želje” pitao sam jesu li mu ćevapi halal. Jesu, uvjeravao me, ali kad sam ga pitao gdje mu to piše i tko jamči, zastao je, premda njegovi ćevapi zbilja jesu halal.
- Hrvatska kao otvorena zemlja i uskoro članica Europske unije tu može pokazati svoju širinu i organiziranost i dobiti višestruke koristi u turizmu jer u islamskom svijetu, koji inače zna zazirati od kršćanskih zemalja kao mi u Hrvatskoj od primjerice arapskih zemalja, znaju za Hrvatsku i voljeli bi je posjećivati. Da ne navodimo najimućnije goste koji više neće odustajati od napuštanja broda u luci, već slobodno izići u grad i potrošiti znatan iznos opušteni zbog oznake - halal certifikata - zaključuje Dugonjić.
Na seminaru o halal-turizmu u Zadru interes za halal-certifikat pokazao je Vlado Babac, vlasnik poznatog restorana “Pet bunara”. Trošak certifikata iznosi od tisuću do 10 tisuća eura, zavisno od razine certificiranja, a provjere su stroge, pa se zna dogoditi da neki neozbiljniji ugostitelji i izgube certifikat.
http://www.halal.hr/index.php/hr/http://www.islamska-zajednica.hr/halal/HALAL.pdf