Od 1. srpnja, ulaskom Hrvatske u EU, na policama osječkih trgovina više neće biti klasičnih žarulja sa žarnom niti, ali u povijest odlaze i toplomjeri i tlakomjeri sa živom.

U trgovinama će biti zabranjena i prodaja energetski neučinkovitih perilica posuđa, perilica rublja, hladnjaka i zamrzivača te televizora, kao i klima-uređaja, a novo označavanje energetske učinkovitosti postupno će uslijediti i za sušilice rublja, električne pećnice, rasvjetna tijela, grijače vode i bojlere.

Još u travnju 2009., sukladno Direktivi EU 2007/51/EC, koja je tada stupila na snagu, zabranjena je proizvodnja novih proizvoda koji sadrže živu. Tako ćemo uskoro temperaturu i tlak mjeriti isključivo digitalnim mjeračima.

– Unatoč zabrani proizvodnje novih, stari toplomjeri i tlakomjeri mogu se upotrebljavati i servisirati dok traju – napominje Adrijana Ilić Martinac, glasnogovornica Agencije za lijekove. Iz ljekarničke komore potvrdili su kako veledrogerije takve proizvode mogu distribuirati po ljekarnama sve dok ih imaju na skladištu, ali kada se i posljednji živin toplomjer proda, novi se neće moći nabaviti. No ako ne za mjerenje temperature, klasični toplomjer svakako treba sačuvati jer će se ubuduće takav proizvod na tržištu moći prodavati samo kao antikvitet.

KBC Osijek, kao najveća zdravstvena ustanova, ovih je dana ovaj problem riješila na način da je donacijom dobila 30 digitalnih toplomjera, koji će kako napominje sam ravnatelj, prof. dr. sc. Jozo Kristek pokriti potrebe bolnice.

Iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode poručuju da spomenuta odredba EU ne znači da su postojeći toplomjeri i tlakomjeri sa živom štetni ili opasni za zdravlje korisnika. U ljekarnama kažu kako povećanog interesa za živinim toplomjerima i tlakomjerima nema, a na skladištima ih još ima.

Ista je situacija i s klasičnim žaruljama sa žarnom niti. U trgovini “Svijet tehnike” tvrde kako nisu primijetili da ih bilo tko kupuje u većim količinama kako bi stvorio zalihe, a još nisu dobili ni naputke što s njima učiniti 1. srpnja. Jedan od razloga zbog kojeg EU zabranjuje prodaju klasičnih žarulja je činjenica da energetski učinkovite žarulje smanjuju potrošnju električne energije za oko 15 posto, a kućanstvo na njima uštedi od 25 do 50 eura godišnje. No dio Osječana već sada kaže kako će nakon što potroše svoje zalihe po klasične žarulje odlaziti u BiH i Srbiju.

Glas Slavonije

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Prošek

Odzvonilo je prošeku. Kad se u noći između 30. lipnja i 1. srpnja bude slavio ulazak Hrvatske u Europsku uniju, kad filharmoničari zagude pjesmu radosnicu, a nebo iznad Zagreba propara vatromet, jedno je sigurno: u čašama slavljenika neće se crvenjeti prošek. Baš kao što se neće crvenjeti ni hrvatski pregovarači. A morali bi. Jer su, dopustite da citiramo jednog od naših sugovornika, skinuli hlače. I u sveopćoj zvonjavi dopustili da odzvoni dalmatinskome prošeku.

– Ovo je tragedija! – kratko nas je i jasno dočekao Antun Plančić, hvarski vinar koji godišnje “izbacuje” oko 3000 boca tradicionalnog desertnog vina.

Više neće. Barem ne pod tim imenom. Ministarstvo poljoprivrede uputilo je, naime, priopćenje koje je zgrozilo vinare. A u njemu piše kako se od 1. srpnja 2013. godine naziv “prošek” briše iz upotrebe jer su Talijani odavno zaštitili svoj “prosecco”. Ni zalihe se, piše ministar Tihomir Jakovina, neće moći iskoristiti. Ili prolij ili zalijepi drukčiju etiketu.

Pa je li to, pitaju se vinari, da čovjek zažali što smo ikad sa Slovencima sporazum potpisali. Što smo ikad na onom slavnom referendumu “da” zaokružili. Kakvo je to, uostalom, opće dobro koje u sebi krije propast bezbrojnih pojedinaca.

– Od prvoga dana pregovora s Europskom unijom, vinarima je bilo jasno kamo nas naši političari vode. Ne želim biti grub, pristojan sam čovjek, ali ti naši pregovarači su odradili sramotan posao. Kao da im je cilj bio uništiti vinogradare i maslinare, odnosno ljude koji obrađuju dvije najprepoznatljivije dalmatinske poljoprivredne kulture – ogorčen je Plančić.

Na svoje su, ističe vinar, došli svi ostali. Tko god je poželio, mogao je doći do povoljnih kredita i europskih fondova. Vinogradarima i maslinarima, međutim, to je bilo zabranjeno područje. Kao da ih je netko namjerno držao podalje od izvora novca. Tako barem tvrdi Antun Plančić. I dodaje kako je priča s prošekom prelila čašu. Nema smisla, kaže nam, i dalje stajati prekriženih ruku i gledati kako nesposobni, korumpirani i nestručni birokrati donose za društvo katastrofalne odluke.

– Predložit ću da podnesemo tužbu protiv našeg pregovaračkog tima koji je u Bruxellesu, sada je to i više nego jasno, odradio opasno aljkav posao. Tijekom svih ovih godina nikad im nije palo na pamet pitati nas za mišljenje, čuti naše probleme i želje. Ne, njima je bilo najvažnije da su oni tamo, u Europi, i da mogu zadovoljiti svoje sitne interese. Najgore je, međutim, što ne znamo kakva nas još neugodna iznenađenja čekaju – veli Plančić.

Smiješno je, uči nas ugledni vinar, uspoređivati talijanski “prosecco” s hrvatskim prošekom. “Prosecco” je, naime, pjenušavo vino, a prošek desertno. Okus, boja, miris i način proizvodnje sasvim su različiti. To je, objašnjava Plančić, kao da uspoređujete benzin i dizel. Ali, eto, prošek mora “proseccu” poljubiti skute i – ispariti.

– Prošek je sinonim za Dalmaciju. Još je 1556. godine Petar Hektorović u svom “Ribanju i ribarskom prigovaranju” opisao konzumaciju prošeka. I sad ga se mi moramo odreći jer s njim, zamislite, ne možemo u Europu. Shvaćate li vi koja je to glupost i što nam neznalice čine – grmi Plančić.

Štetu, zaključuje, u ovom trenutku ne može procijeniti. Kad netko dekretom ukine višestoljetni brend, onda je pitanje ima li ga uopće smisla pod drugim imenom proizvoditi.

Lada Terzić smatra da ima smisla. Direktorica proizvodnje u “Dalmacijavinu” nije, naime, toliko pesimistična. Njezina odmjerenost u izjavama, naravno, razumljiva je jer kultna splitska tvrtka još uvijek (o)visi o pomoći države.

– Nemojmo biti prekruti. Tek ćemo, uostalom, vidjeti što će se dogoditi jer svi mehanizmi za opstanak hrvatskoga prošeka nisu potrošeni. Bitka nije izgubljena, poglavito jer čujem da se u Bruxellesu nismo ni borili kako treba, odnosno da smo brzo odustali jer nam je bila bitnija brzina primanja u Europsku uniju – kaže Lada Terzić.

Ako i dođe do najgoreg, ni to, veli naša sugovornica, neće biti smak svijeta. Dapače.

– Smislit ćemo novo ime – jednostavno zaključuje direktorica “Dalmacijavina”.

KAKO SMO IZGUBILI PROŠEK
"Imali smo jake argumente..."

Pregovori oko prošeka su bili vrlo osjetljivi, ja na kraju pregovora nisam stisnuo ruku drugoj strani. Zbilja smo imali jake argumente, ali na kraju je ipak odlučeno kako je odlučeno – kazao nam je Miroslav Božić, sadašnji savjetnik Grupe Viro, a bivši šef hrvatske pregovaračke skupine za poljoprivredu s Europskom unijom i bivši pomoćnik ministra poljoprivrede za vrijeme mandata Petra Čobankovića.

Božić nije htio ništa detaljnije komentirati čitav slučaj, a Ružica Gelo, također bivša članica pregovaračke skupine za poljoprivredu (u ime HGK), rekla nam je kako Hrvatska još uvijek može pokrenuti spor pred Europskom komisijom o tome da domaći proizvođači smiju koristiti termin “prošek”.

U Ministarstvu poljoprivrede nam je objašnjeno kako Hrvatska više ne može podnositi prigovor Europskoj komisiji (kao kod zaštite kranjske kobasice), zato što je postupak zaštite talijanske zaštićene oznake izvornosti za “prosecco” davno završen.

“Predstavnici proizvođača vina i alkoholnih pića upoznati su s ovim promjenama koje nastupaju ulaskom RH u Europsku uniju, jednim dijelom izravno putem članova koji su sudjelovali u pregovaračkom procesu, a dakako i putem svojih udruženja.

Još jednom naglašavamo da se na pojedinim proizvodima naziv ‘prošek’ neće više moći koristiti, tako da će pojedini proizvođači svoje proizvodne potencijale zadržati, dakako uz proizvodnju proizvoda koji u imenu neće sadržavati ovaj naziv, odnosno riječ ‘prošek’ i da će na taj način prilagoditi svoje poslovanje novim uvjetima na tržištu”, rekli su nam u Ministarstvu, dodajući kako vjeruju da će domaći potrošači prepoznati napore i kvalitetu tih novih proizvoda, odnosno da će prihvatiti nove proizvode istih kvalitativnih osobina pod drugim trgovačkim nazivom.

U Hrvatskoj postoji 27 registriranih proizvođača prošeka čija je prosječna proizvodnja (na bazi tri zadnje godine) oko 1000 hektolitara godišnje, a za njih će posebno bolno biti to što od 1. srpnja 2013. naziv “prošek” neće više moći koristiti čak ni do iskorištenja zaliha. Tajnica predsjednika uprave “Istravina” rekla nam je kako je ovo priopćenje toliko šokiralo predsjednika uprave da joj je rekao da nam kaže kako ćemo odgovor na pitanje “što dalje?” dobiti za nekoliko dana.

Podsjetimo, tijekom pretpristupnih pregovora s Europskom unijom Hrvatska je, među ostalim, tražila uvrštavanje tradicionalnog izraza “prošek” u Annex XII. dio B Uredbe Europske komisije br. 607/2009. Međutim, Europska komisija je istaknula da bi korištenje tradicionalnog naziva “prošek” dovelo do visokog rizika zbunjivanja potrošača, budući da takav naziv fonetski podsjeća na zaštićenu oznaku izvornosti “prosecco”, koju je zaštitila Italija i već postoji u Europskoj uniji.
“Stoga je Europska komisija zatražila povlačenje ovog zahtjeva bez mogućnosti daljnjeg pregovaranja.

Iako je Republika Hrvatska tijekom pretpristupnih pregovora isticala kako se na hrvatskom jeziku naziv ‘prošek’ različito piše u odnosu na talijanski ‘prosecco’, te da je to sasvim drugačiji proizvod, Europska komisija je zatražila povlačenje ovoga zahtjeva”, tvrde u Ministarstvu poljoprivrede. I zbilja je ovakav stav Europske komisije skandalozan, jer je talijanski prosecco vrsta grožđa od kojeg se radi posebno vino, dok se kod nas prošek radi od prosušenog bijelog ili crnog grožđa i sasvim je drugi proizvod.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

_________________
Ni potriba.... ali lipo je imat......

Dudo predlaže ime...

_________________

Devils Marble EVO, Nautilus Oddy klon, Hercules...
ipv Mini, Kaya lite v2+ klon

Proizvođači prošeka mogu odahnuti jer će se to tradicionalno desertno vino moći i dalje proizvoditi i prodavati pod tim imenom, izvijestili su u srijedu u Ministarstvu poljoprivrede na konferenciji za novinare na koju se nije udostojio doći ministar Tihomir Jakovina, već je posao priopćavanja te vijesti odlučio prepustiti Juraju Orendi, voditelj Službe za poljoprivrednu i prehrambenu industriju. A Orenda je, odmah to kažimo, održao jednu od skandaloznijih konferencija za novinare u zadnjih nekoliko godina. Naime, pokušavajući pojasniti nedavno priopćenje Ministarstva poljoprivrede u kojem je bilo navedeno kako se naziv „prošek“ više neće smjeti koristiti, Orenda je umjesto jasne isprike zbog pogrešnog tumačenja ishoda pregovora sa EU, ustvrdio kako je njihovo prethodno priopćenje bilo pogrešno shvaćeno.

„Intencija našega prethodnoga priopćenja proizašla je iz pojedinih činjenica vezanih uz rezultate pregovora s EU vezanih uz povlačenje pregovaračkoga stajališta za uvrštavanje ovog tradicionalnog izraza za Prošek kao proizvod. Na tehničko provedbenoj razini ministarstvo je ocijenilo da proizvođači moraju biti na jasan i nedvojben način upoznati s činjenicom da naziv Prošek nije uvršten na listu (s EU ispregovaranih) tradicionalnih izraza za vino. Namjera je bila najbolja, no ona je uistinu u javnosti potpuno pogrešno protumačena i nepotrebno se dovodi u pogrešan kontekst“, ustvrdio je ne trepnuši Orenda, što je naknadno dokumentirano i priopćenjem Ministarstva poljoprivrede, uz napomenu kako je „dodavanje dvojbi vezanih uz proizvodnju Prošeka potpuno izlišno, nepotrebno i neutemeljeno, budući da sama proizvodnja niti u jednom trenutku, dakle nikada nije bila predmetom pregovora“.

„Na tehničkoj razini službe u Ministarstvu poljoprivrede su u najboljoj namjeri i s ciljem da se na pozitivan način potakne organiziranje proizvođača Prošeka, odaslale poruku, međutim uistinu nepotrebno poprimila političke konotacije, a kojima tu nema mjesta“, naglasio je Orenda. Na pitanje novinara kako može govoriti takve laži i neistine, jer je čitav „slučaj“ pokrenulo prethodno priopćenje Ministarstva poljoprivrede u kojem je jasno stajalo kako se naziv „prošek“ više neće smjeti koristiti i da se od 1. srpnja sve zalihe prošeka trebaju povući sa tržišta, Orenda je nonšalantno konstatirao kako tako nešto nije stajalo u priopćenju. „U tom priopćenju je stajalo samo to da prošek nije uvršten na listu tradicionalnih izraza za vino i upozorenje proizvođačima da se tome trebaju prilagoditi“, odvratio je Orenda, koji je vašem novinaru „pojasnio“ i kako nije točno da mu je Ministarstvo poslalo poseban dopis u kojem navodi da Hrvatska više ne može pokrenuti niti spor pred Europskom komisijom oko naziva prošek zbog toga što je Italija provela postupak zaštite naziva „prosecco“.

Na dodatno pitanje novinara smatra li Orenda da se ispred njega nalazi hrpa luđaka koje on pokušava „preveslat“ svojim lažima, Orenda je ostao pri svome, a nije ga smetalo ni to što je priznao kako je Ministarstvo prije par dana sa svojih internet-stranica „povuklo“ prvo priopćenje kako bi se „razjasnila“ ova problematika. Na koncu je proizvođače prošeka pozvao da „radi usuglašavanja daljnjih aktivnosti vezanih uz pokretanju zaštite oznake i registraciju proizvoda Prošeka na razini EU, uvijek postoji mogućnost pokretanja postupka zaštite nakon što se proizvođači usuglase oko pristupa tome procesu“. „S tim u vezi Ministarstvo poljoprivrede je otvoreno za sve usuglašene prijedloge proizvođača i spremno je pomoći u svakom pogledu vezano uz zaštitu Prošeka“, istaknuo je Orenda.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

SLOVENCI VAM NE MOGU NIŠTA, ZANEMARITE EU I KRIVU ODLUKU O ZABRANI TERANA

Nakon prvotnog šoka prouzročenog viješću da domaći vinari ne mogu prodavati teran na tržištu Europske Unije, a od 1. srpnja ni u Hrvatskoj kao članici EU, jer ga je Slovenija zaštitila, proizvođači tog autohtonog istarskog vina krenuli su u protuofenzivu.

U pomoć su pozvali Brunu Augusta Pinata, vodećeg talijanskog stručnjaka za vinogradarstvo, člana Nacionalne akademije vinogradarstva i vinarstva, člana više međunarodnih komisija za zaštitu sorti vina te Nacionalnog koordinacijskog odbora za certificiranje trsova.

Njegov je stav, kako je potvrdio u eksluzivnom razgovoru za Jutarnji list, da slovenska zaštita terana nema apsolutno nikakvu pravnu utemeljenost, a samim time ni snagu.

Vinari u Hrvatskoj ne moraju se bojati jer Slovenija naprosto ne može zaštititi teran. Vina se, naime, štite po geografskom porijeklu pa bi Slovenija teran mogla zaštititi samo kada bi imala regiju koja se tako zove. No, kako u Sloveniji nema regije pod tim imenom, oni mogu zaštititi isključivo nešto što bismo nazvali, recimo, slovenski teran, a vi onda možete zaštititi istarski teran. Ali,svatko drugi u Europi može bez problema prodavati neki drugi teran, jer se radi o rasprostranjenoj vinskoj sorti - izjavio je Pinat. Primjerice, mnoga su pjenušava vina koja se prodaju diljem Europe i svijeta, ali samo je vino iz francuske regije Champagne - šampanjac, jer nosi ime regije. Pinat u šali preporučuje Slovencima da, ako žele zaštititi teran, nazovu neku svoju regiju imenom te popularne vinske sorte.

Vinarskoj udruzi Vinistra poslao je opširno pismo s pravnim tumačenjima slovenskog poteza, rekavši kako EK mora primjenjivati ista pravila na sve zemlje članice.

Pinat stoga ne razumije nedavnu izjavu Rogera Waitea, glasnogovornika Europske komisije za poljoprivredu, da Hrvatska ne može na europskom tržištu prodavati teran jer se radi o sorti koja je oznakom izvornosti priznata kao slovensko vino.

Takva izjava iznenadila je i Talijane, jer i oni, iako u znatno manjoj količini nego istarski vinari, proizvode teran.

Odgovorno tvrdim da takvu slovensku ‘zaštitu’ treba potpuno ignorirati i da će talijanski vinari postupiti upravo tako, jer je nemoguće zaštititi sortu koja nije imenom vezana uz ime regije - rekao je Pinat.

U Udruzi Vinistra izuzetno su iznenađeni potezom slovenskih kolega koji nazivaju “sramotnim”. Kažu da je očito došlo do propusta pregovarača iz bivše i aktualne vlasti, koji su Sloveniji dopustili da povuče tako apsurdan i pravno neutemeljen potez.

Član Nadzornog odbora Vinistre i jedan od proizvođača autohtonog istarskog terana, Franc Arman, rekao je kako je neizvjesno što će se dalje događati, ali, dodao je, od borbe za teran neće odustati. Vinistra ne bi imala ništa protiv kada bi Slovenija zaštitila Kraški teran, a Hrvatska Istarski teran, no sve do prije nekoliko dana nije bilo nikakve naznake da takve tendencije u Sloveniji uopće postoje.

- Zar bi bilo moguće da Francuska, primjerice, zaštiti Chardonnay, pa da nitko na svijetu ne može saditi tu lozu i prodavati to vino? - upitao je Arman. Dodao je kako Slovenci u najvećem broju slučajeva uopće nemaju teran, nego vrlo sličnu, ali opet i vrlo različitu, sortu refošk, koju onda podvaljuju svojim potrošačima kao teran. U njegovoj vinariji teran čini 80 posto proizvodnje, a vina su mu nagrađena i na međunarodnim izložbama.

Mi u Istri na tom brendu radimo više od dvadeset godina, uspjeli smo da se za teran čuje diljem Europe. Jako smo razočarani zbog svega ovoga, to je sramota naših slovenskih kolega - zaključio je Arman.

Njegov sin Oliver, koji je također godinama u vinarstvu, ističe da će istarski vinari poslušati savjet Brune Pinata i posve ignorirati slovensku “zabranu”.

- Naravno da ćemo i dalje prodavati teran, samo da vidim tko nam to može zabraniti. No, nijedan slovenski vinar iz kraške regije na sajmovima više od mene neće dobiti ni čašu vina. Bezobrazni su - najozbiljnije je zaprijetio Arman.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Još jedna zabrana - U Europsku uniju ne može ni portugizac!

Hrvatski pregovarači zaboravili na portugizac?


Za razliku od prošeka i terana zbog kojih se još uvijek lome koplja hoće li i pod kojim uvjetima na tržište Europske unije, hrvatskom portugiscu tamo je odzvonilo. Ugovorom o pristupanju EU, u nas, naime, uopće nije priznata sorta vina portugizac te je, nakon što je Hrvatska ušla u EU, od 1. srpnja ove godine dopušteno tek stavljanje na tržište ili izvoz u treće zemlje preostalih zaliha s oznakom “Mlado vino portugizac”, s čime se nikako ne mire u Udruzi Portugizac Plešivica Zagrebačke županije. Resorno ministarstvo o tome ih je, tvrde, obavijestilo tek krajem lipnja, te su na sto muka što će s ovogodišnjom berbom od koje se na Plešivici u prosjeku napravi oko 100.000 litara portugisca. Berba samo što nije počela, a oni ne znaju ni pod kojim će ga imenom prodavati.

Ni grožđa, a kamoli vina

Ispada da u nas ne postoji ni ta sorta grožđa, kamoli vino. Sve mi se čini da će čitava stvar završiti na sudu kod nas, a onda i na europskom – kaže predsjednik Udruge Damir Drago Režek. Dodaje kako portugizac nije karakterističan samo za Plešivicu već i za druge dijelove Hrvatske te ostatku EU.

Glavni razlog što RH ne može koristiti naziv portugizac nakon 1. srpnja elementi su zemljopisne oznake – Porto, odnosno Portugala, odgovorili su mu iz Ministarstva poljoprivrede. No, vina slična naziva postoje i u EU. U Bavarskoj se radi vino portugizer, u Sloveniji portugalka...

– Samo Mađarima nisu dopustili oporto, što nam je jasno jer tu i nema neke razlike u nazivu, dok se u našem slučaju očito radi o diskriminaciji EU – smatra Režek, koji se pita nije li u pregovorima s EU možda došlo do tipfelera, da je portugizac greškom preimenovan u portogizac. No, sad je najvažnije, tvrdi, da se riješi ovogodišnja berba, a iako to nije najsretnije rješenje, 32 proizvođača Udruge razmišljaju o preimenovanju portugisca u purtugizec, ne bi li ga u budućnosti priznao i EK.

Đuro Horvat, direktor Agrokor vina, u čijem je sastavu Mladina koja proizvodi portugizac, kaže kako je portugizac u EU odavno završena priča, za razliku od prošeka i terana.

– Tko se bavi vinom znao je za taj problem. Pitanje je samo je li želio čuti. Sad nam ne preostaje ništa drugo nego da se sagledaju sve mogućnosti i u skoroj reformi vinarstva EU obraniti portugizac – dodaje Horvat, to više što tu sortu u RH sadimo već više od 150 godina.

Kriva tradicijska zaštita?

Slučaj s portugiscem otvara i pitanja rajnskog rizlinga, traminca, frankovke, chardonnaya, borgonje... No savjetnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić kaže kako te svjetske sorte nikada nisu bile upitne i nedavno su upisane u aneks liste sorata i sinonima koji se mogu koristiti u EU prilikom označavanja vina, dok je portugizac iz nekog razloga ušao u pretpristupni ugovor. Sadašnje Ministarstvo poljoprivrede imalo je tek obvezu s danom pristupanja dati podatke o zalihama.

Tko zna, da se za njega nije tražila zaštita tradicijskog izraza “mlado vino portugizac”, te da se i ono samo uključilo u aneks nakon pristupanja, možda bi bilo drukčije, kaže ona. No, očito ga se pokušavalo maksimalno zaštititi kao i bermet, opol, plavac ili dingač, što nije uspjelo. Mijenjati nešto sada de facto bi značilo promjenu pretpristupnog ugovora, što nije moguće, ali u nekoj reformi poljoprivrede EU..., kaže Z. Blažić.

O teranu i prošeku tek se zahuktavaju pregovori

Napravili smo maksimalno koliko smo mogli, portugizac uopće nije priča slična teranu ili prošeku o kojemu ćemo u EU još razgovarati i dokazivati se, kaže Zvjezdana Blažić. Za prošek i teran, kao i za ukupne hrvatske zalihe od 1,4 milijuna hektolitra vina, zasad je s EU dogovoreno da se na tržištu mogu prodavati do isteka, zaključno s berbom 2012. godine. Sorti teran Slovenci su, podsjetimo, zaštitili geografsko porijeklo, a prošek je “zabranjen” jer mu ime previše podsjeća na talijanski prosecco, koji je u Italiji pjenušavo vino, dok je u nas riječ o slatkom desertnom vinu.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.