Reanimacija- 1800 kuna, odstranjivanje stranog tijela iz oka, uha i nosa - 150 kuna, ispiranje želuca - 350 kuna, odstranjivanje površinskog stranog tijela - 250 kuna, opskrba površinske rane - 180 kuna, kirurška obrada rane u jednom sloju - 300 kuna", samo je dio iz cjenika koji je izvjesila Hitna pomoć zadarske županije za svoje pacijente. Cjenikom je uređeno naplaćivanje slučajeva koji nisu hitni. Navodno. Jer objašnjenje ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije nije baš razumljivo.
"Najbitnije je istaknuti da osigurani pacijenti u hitnim stanjima i dalje ne plaćaju ništa. Hitna stanja su ubodi, ozljede, ugrizi, porezotine, problemi s disanjem, alergije, gušenja, jaka bol u plućima i bilo kakva druga stanja u kojima je trenutačno jako narušeno zdravlje pacijenta", kazala je ravnateljica Krnčević za Zadarski list dodajući kako su problem kronični pacijenti koji dolaze tijekom vikenda i traže recept za lijekove koje su dužni piti, zatim pacijenti koji traže uputnicu za bolničko liječenje te studenti koji se ne prijavljuju kod liječnika u mjestu boravišta.

No, iz njenih izjava nije jasno plaća li se prvi pregled, cijena mu je 350 kuna. Naime, tek procjenom liječnika odlučuje se je li pacijentovo stanje hitno ili nije. "Liječnik prvo pregleda pacijenta i potom ga upozori je li stanje nehitno ili hitno i pita ga kad radi njegov obiteljski liječnik. Ako je pacijentovo stanje nehitno, a on i dalje inzistira na liječenju kod nas, liječnik ga upozorava da će tu uslugu platiti i koliko", objašnjava Krnčević međutim tada se postavlja pitanje plaća li onda taj prvi pregled ili ne?

Index je zatražio i objašnjenje HZZO-a. Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:

"Prema očitovanju Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije, Upravno vijeće Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije je dana 20. ožujka 2013. donijelo Cjenik i Odluku o cijenama zdravstvenih usluga Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije kojom se određuje naplaćivanje usluga hitne medicinske pomoći po Cjeniku zdravstvenih usluga. Usluge hitne medicinske pomoći naplaćuju se onim pacijentima koji nemaju zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, ali i svim onim pacijentima koji imaju zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, a po prirodi slučaja ne spadaju u hitne. Naime, ukoliko pacijent koji po prirodi slučaja ne spada u hitne, unatoč upozorenju službujućeg liječnika zahtjeva usluge izvanbolničke hitne medicinske pomoći, odnosno usluge koje su izvan standarda prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja, troškove tih usluga snosi osobno i u cijelosti.

Od naplate usluga za ne hitna stanja oslobođene su trudnice, djeca i 100% invalidi koja imaju zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, bez obzira jesu li hitni ili nehitni slučajevi.

Analizom statističkih podataka za 2012.god. utvrđeno je da je od ukupnog broja pruženih usluga u sobi za reanimaciju i po pozivima na hitne intervencije više od 80% nehitnih stanja.

Ističemo da osigurana osoba koja privremeno boravi izvan mjesta prebivališta, odnosno boravka (npr. službeni put, godišnji odmor) ima pravo u slučaju npr. traume, akutne upalne i zarazne bolesti, akutnog poremećaja koji zahtijeva terapijsko zbrinjavanje i sl. koristiti primarnu zdravstvenu zaštitu, osim utvrđivanja prava na bolovanje, kod bilo kojeg ugovornog doktora primarne zdravstvene zaštite u mjestu privremenog boravka, u istom opsegu kao i kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite.

Izvanbolnička hitna medicinska pomoć organizira se u cilju neprekidnog hitnog medicinskog zbrinjavanja osoba kojima je zbog bolesti, stradanja ili ozljede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili dijelovi tijela, odnosno kod kojih bi u kratkom vremenu moglo doći do životne ugroženosti, a u svrhu maksimalnog skraćenja vremena od nastanka hitnog stanja do početka postupka završnoga liječenja."

_________________

We Are The Borg
#VAMO V3, VAMO V5, eGo-C twist
# Ithaka, kayfun lite, oddy, T3s

Davno je Kishon napisao Pomozi sirotu na svoju sramotu. U Cro verziji glasi Opljačkaj sirotog na opće zadovoljstvo...
Bosanci svojim političarima nisu dali doma jer im je dopizdilo guzhenje od strane istih...

Sent from my U8650-1 using Tapatalk 2

_________________

Devils Marble EVO, Nautilus Oddy klon, Hercules...
ipv Mini, Kaya lite v2+ klon

Flux editirao sam ti text jer ono je bilo ...

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

bilo je copy/paste

_________________

We Are The Borg
#VAMO V3, VAMO V5, eGo-C twist
# Ithaka, kayfun lite, oddy, T3s

Da ali ti se sve poduplalo.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

a to ti je tak kad glupan koristi pametni telefon

_________________

We Are The Borg
#VAMO V3, VAMO V5, eGo-C twist
# Ithaka, kayfun lite, oddy, T3s

Iskopao sam jedan clanak:


Što znači biti bolestan u SAD-u

Što znači biti bolestan u SAD-u govori nam priča o Seanu Recciu koju je prenio Time Health & Family. Sean Recci, 42 godine, iz Lancastera, Ohio, prošle je godine saznao da ima Non-Hodgkinove limfomi (NHL) i odlazi u specijaliziranu onkološku kliniku "MD Anderson" u Houstonu. Otac njegove supruge, Stephani, je deset godina ranije liječen u njoj i život mu se produljio za 8 godina, iako su prognoze bile vrlo loše. Sean i Stephani su tek počeli raditi i nisu si mogli priuštiti široku policu zdravstvenog osiguranja. Njihova polica od 469 $ mjesečno (20 % njihovog dohotka), pokrivala je tek 2.000 dolara dnevnog bolničkog liječenja.

"Mi ne primamo police s popustom," rekla im je gospođa koja radi u "MD Andersonu", kada je Stephanie nazvala kako bi dogovorila pregled za supruga.

Tada je Stephanie rečeno kako cijena početnog pregleda, te šestodnevni boravak u bolnici poradi osnovnih pretraga za utvrđivanje plana liječenja, stoji 48 900 $, koji se moraju uplatiti unaprijed. U cijenu nisu uračunati lijekovi i terapije koje slijede. Stephanie tada moli svoju majku da ispiše ček i Reccijevi lete u Houston.

Samo tjedan dana kasnije, nakon početnih pretraga, Stephanie ponovo zove majku i traži da ispiše još jedan ček, ovaj puta na 35 000 $, koliko je potrebno za početak liječenja. Seanovo zdravstveno stanje se rapidno pogoršalo i nije se moglo čekati s terapijom.

Po dolasku u bolnicu, Sean je 90 minuta čekao na recepciji dok je službenica tražila potvrdu od banke da je ček valjan, a potom je morao kreditnom karticom platiti još 7 500 $ predujma. Direktor za odnose s javnošću bolnice "MD Anderson", Julie Penne, kaže kako je "traženje predujma za usluge posve uobičajeno u svim bolnicama diljem SAD-a."

Dijagnoza: Non Hodgkinov limfom - Ukupna cijena predujma za početnu dozu kemoterapije: 83,900 $.

Prvi od 344 redaka koji se protežu na 8 isprintanih stranica bolničkog računa, koji sadrži nerazumljive numeričke kodove i skraćenice. Preveden na jezik razumljiv običnom građaninu on znači: "1 Acetaminophe tableta 325 MG." Cijena tih tableta, a koje su generička verzija Tylenola, na Amazonu je $1.50 (100komada), a mogu se kupiti bez liječničkog recepta.

Deseci daljnjih točaka na tom računu navode na primjer, "CHEST, PA and LAT 71020 - 283 $" , a što je zapravo obično rendgensko snimanje srca, za koje bi Sean inače platio 20.5 $.

Svaki puta kada sestra uzme uzorak krvi, na računu se pojavljuje šifra: "Routine venipuncture" (rutinsko vađenje krvi) s cijenom od 23 $, to 78 $ za svaku od rutinskih laboratorijskih analiza krvi. Reccija je samo to stajalo 15 000 $. Da je kojim slučajem Recci imao dovoljno godina i mogao koristiti "Medicare" (zdravstveno osiguranje za starije osobe), bolnici bi za te iste laboratorijske pretrage bilo isplaćeno tek par stotina dolara. Prema zakonu, "Medicare" bolnici plaća približan trošak usluga.

Na drugoj stranici Reccijevog računa, svote se "podebljavaju", pa mu je naplaćeno 13 $ za "1 Rituximab inj 660 mg.". Obična injekcija od 660 mg Rixutana, čudesnog lijeka za rak. Uobičajena prosječna cijena ovog "lijeka", a koju plaćaju bolnice poput "MD Andersona" je 4 $, ali oni vjerojatno dobivaju i popust na količinu, pa je prava cijena između 3 i 3,5 $. Što znači da "MD Anderson" na pacijentu zarađuje 400% po injekciji.

Ukoliko upitate "MD Anderson" za komentar u vezi cijena usluga, dobiti ćete pismenu izjavu u kojoj stoji: "Pitanje financiranja zdravstvenih usluga je vrlo kompleksno i za pacijente i za pružatelje zdravstvenih usluga i za vladina tijela....MD Anderson naplaćuje usluge jednako kao i druge velike bolnice ili akademski medicinski centri."

Tvrdokorni stav bolnice spram cijena usluga je itekako isplativ. Iako je "MD Anderson" formalno neprofitna jedinica u sklopu Sveučilišta u Teksasu, njen profit, kojeg ostvaruje pružanjem medicinskih usluga, jedan je od najvećih u svjetskim razmjerima. Njegova operativna dobit za fiskalnu godinu 2010., a prema izvješću ministarstva zdravstva, bila je 2,05 milijarde dolara. Poprilično iznenađujuća svota za ustanovu te vrste.

Ravnatelj "MD Andersona", Ronald DePinho, prima plaću od 1 845 000 $ godišnje. Ta svota ne uključuje i druga primanja, kao na primjer ona koja prima, prema Houston Chronicleu, od nekoliko farmaceutskih tvrtki (razlog zbog kojega više ne predaje na sveučilištu).

DePinhova plaća je dvostruko veća od plaće Francisca Cigarroa, ravnatelja teksaškog sveučilišta, a kojeg je dio i "MD Anderson". Ovakva struktura plaćanja je simbolom američke medicinske ekonomije i jednaka je na svim sveučilištima diljem SAD-a, gdje su ravnatelji sveučilišnih i drugih bolnica daleko bolje plaćeni nego oni koji vode sveučilišta.

Texas Medical Centre – nepresušan izvor zarade

U poslovnoj četvrti Houstona nalazi se i Texas Medical Centre. Kompleks koji se sastoji od 280 objekata, bolnica, zdravstvenih ustanova među kojima je "MD Anderson" kao najbolji brend kompanije. Medicina je postala veliki biznis. Pomenimo kako su u Houstonu od 10 najboljih poslodavaca, čak 5 bolnice, uključujući i "MD Anderson", sa 19 000 zaposlenih. Kako se to dogodilo? Odakle dolazi sav taj novac? I kuda to sve vodi?

Kada pogledate bolničke račune koje je Sean Recci i svi drugi pacijenti, ne vidite racionalnog objašnjenja, niti razloga za tako visoke cijene zdravstvenih usluga.

Svakog pacijenta oboljelog od karcinoma pluća slijeduje 4 kutije sterilnih gaza po toj cijeni. Koji su razlozi, dobri ili loši za to da karcinom podrazumijeva trošak od pola ili milijun dolara? Što to čini jednu dozu "čudesnog" lijeka tako skupom? Zašto jednostavna laboratorijska pretraga, kroz nekoliko dana u bolnici dostigne cijenu veću od prosječnog automobila i zašto razvoj tehnologije povećava cijenu usluga, umjesto da ih snižava?

U SAD-u ljudi troše skoro 20°% BDP-a na zdravstvenu skrb Upola više nego stanovnici drugih razvijenih zemalja. Ipak, rezultati takvog zdravstvenog sustava nisu nimalo bolji nego drugdje, štoviše, često su mnogo lošiji.

Prema posljednjim opsežnim istraživanjima, provedenim od konzultantske tvrtke McKinsey & Co., Amerikanci troše više na zdravstvenu skrb nego deset zemalja s najskupljim zdravstvenim uslugama (Japan, Kina, Njemačka, Španjolska, Kanada, Italija i Australija). Ilustracije radi, čišćenje nakon uragana Sandy je državu koštalo 60 milijardi, a samo prošlog tjedna se isto toliko u SAD-u potrošilo na zdravstvenu skrb.

Zavod za statistiku rada (The Bureau of Labor Statistics) kaže da su projekti koji će najbrže rasti do 2020., većinom vezani uz zdravstvenu skrb. Američki najveći grad, New York, obično se smatra svjetskom prijestolnicom financijskih usluga, no od 18 po veličini najvećih privatnih poslodavaca u New Yorku , čak 8 su bolnice, a tek 4 banke. Naravno, za svaku pohvalu je činjenica da je se toliko ljudi bavi liječenjem bolesnih. No, kada cjelokupno gospodarstvo koje nose porezni obveznici, poslodavci i potrošači , troši mnogo više nego u bilo kojoj drugoj zemlji za isti proizvod, onda je to neodrživo.

Međutim, zdravstvena industrija ima i volju i sredstva da nastavi na isti način. Prema Center for Responsive Politics, farmaceutska industrija i komercijalizirano zdravstvo u sprezi s organizacijama koje predstavljaju liječnike, bolnice, domove za njegu i ostale zdravstvene servise, na lobiranje u Washingtonu su od 1998 potrošile 5.36 milijardi dolara. Usporedbe radi, na lobiranje za obranu i zrakoplovnu industriju potrošeno je 1,53 milijarde, a za energetski sektor 1,3 milijarde $.

SAD su jedina razvijena zemlja koja nema obvezno zdravstveno osiguranje za sve građane. Imaju najskuplji sustav medicinske skrbi u svijetu, a čak 17% stanovnika Amerike je potpuno nezbrinuto.

"Ako vam se sviđa vaš zdravstveni plan, zadržite ga!" Tako je predsjednik Obama biračima obećavao promjene u američkom zdravstvenom sustavu. Koliko su ta obećanja bila prazna, vrijeme će pokazati.

Do tada, farmaceutska industrija i liječenje kao izvor zarade, kao i kompletan sustav s privatnim bolnicama i drugim ustanovama i dalje će gomilati dobitke, dok će većina građana i dalje gutati gorku pilulu prenapuhanih bolničkih računa u zamjenu za rutinsku liječničku skrb.

Hrvatska bi na preporuku MMF-a "trebala" provesti reformu zdravstva i mirovinskog sustava

Sustav medicinske skrbi u Americi je primjer za kojim se nitko ne bi volio povesti. Međutim, našao se način kako privatizirati zdravstvo i u Europi. Spasonosni model se zove "javno-privatno partnerstvo". Model privatizacije je jednostavan. Prvo se nađe "gubitaš", a potom se nađe onaj tko će ga spasiti. Prva na listi "spašavanja" u Hrvatskoj je psihijatrijska bolnica u Popovači. Govore kako je "u lošem stanju, a novca za obnovu nema". Hoće li to biti javno-privatno partnerstvo ili će se zvati nekako drukčije i nije toliko bitno. Dojučerašnja državna psihijatrijska ustanova morati će ostvarivati profit ulagaču, jer teško je za povjerovati da netko iz puke ljubavi prema bližnjem dolazi u Hrvatsku kako bi uložio novac u liječenje psihički oboljelih osoba, te u nadzor i praćenje bolesnika koji izdržavaju kaznu zatvora u odjelu za forenziku.

Prema izvješću MMF-a "hrvatska vlada čini dobre korake , ali još mora provesti reforme mirovinskog sustava i zdravstva". Iako premijer Zoran Milanović tvrdi "kako smo mi ti koji odlučujemo", odmah se počelo govoriti o nužnosti "restrukturiranja bolnica koje proizvode gubitke". Budući da je privatizacija (ako ćemo nazvati riječi pravim imenom op.a.) psihijatrijske bolnice u Popovači prošla skoro neopaženo, nadajmo se da neće uslijediti val "javno-privatnih" projekata barem u takvom sektoru kao što je zdravstvo.

Podsjetimo kako se pod izgovorom o "nužnosti rezova u javnoj potrošnji" u cijeloj Europi pokušava usvojiti model koji bi privatnim ulagačima dozvolio da preuzmu jedan dio zdravstvenog sektora. U Španjolskoj se na samu naznaku takve mogućnosti početkom siječnja odgovorilo masovnim prosvjedima. Od tada je "bijela plima", kako su zbog bijelih kuta nazvali demonstrante, još dva puta u protekla dva mjeseca preplavila ulice svih većih gradova u Španjolskoj. Španjolci su svjesni da su zdravstvo i školstvo posljednja linija obrane ostatka ostataka socijalne države.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.