Čini se da većina liječnika poput papiga svakoga dana ponavlja isti savjet: vježbajte, nemojte pušiti i konzumirajte hranu s niskim udjelom masnoća. Ispada da, ukoliko želite sniziti razinu šećera u krvi, potaknuti metabolizam i spriječiti debljanje, onda konzumacija hrane s niskim udjelom masnoća i nije u vašem najboljem interesu.

Pod „punomasno“ se ne podrazumijeva prerađena ili pržena hrana koja sadrži malo hranjivih tvari. Ona podrazumijeva visoko hranjivu hranu i energetski učinkovite namirnice kao što su orasi, avokado, organska jaja, maslinovo ulje, nepasterizirani tvrdi sir i organsku masnu ribu.

Prethodna su istraživanja utvrdila da narušavanje dnevnih ritmova sisavaca ili hranjenje jelima ispunjenima masnoćom remeti metabolizam i dovodi do gojaznosti. Istraživači su željeli utvrditi učinak kombiniranja ishrane ispunjene masnoćama s dugoročnim hranjenjem prema fiksnom rasporedu.

Nedavno su u časopisu „Dijabetologia“ objavljeni rezultati dvogodišnje studije koji pokazuju da hrana koja sadrži mnogo masnoće i malo ugljikohidrata ima bolji učinak na razinu šećera u krvi i krvnih lipida. Unatoč povećanom unosu masnoća s većim udjelom zasićenih masnih kiselina, njihovi se lipoproteini nisu pogoršali. Upravo suprotno – sadržaj HDL-a ili „dobrog“ kolesterola se povećava ishranom temeljenom na masnoćama.

Otkriveno je da su pacijenti koji boluju od ateroskleroze izgubili na težini kada su se 6 tjedana hranili namirnicama bogatima masnoćom i siromašnima škrobom bez povećanja masnoće (lipida) u krvi.

Studija, koju su u Australiji provodili Monash gojaznost i institut za dijabetes (MODI) na Sveučilištu Monash, je otkrila da ishrana bogata masnoćama rezultira izolacijom moždanih stanica iz tijela čime se sprečava učinkovito dopiranje vitalnih signala do mozga koji tijelu govore da prestane jesti i potroši energiju.

Novo istraživanje provedeno na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu pokazuje da pažljivo odabrana ishrana s visokim udjelom masnoća može dovesti do smanjivanja tjelesne težine i jedinstvenog metabolizma koji unesene masti ne pohranjuje nego ih koristi kao izvor energije u vrijeme kada hrana nije dostupna. Rezultati su objavljeni u časopisu FASEB pod naslovom „Vremenska ishrana s mnogo masnoća resetira cirkadijski metabolizam i sprečava gojaznost“ (Timed high-fat diet resets circadian metabolism and prevents obesity).

Istraživači su željeli odrediti učinak kombiniranja ishrane ispunjene masnoćama s dugoročnim hranjenjem prema fiksnom rasporedu. Pretpostavili su da bi pažljivo planiranje obroka reguliralo biološki sat i smanjilo učinke prehrane ispunjene masnoćama koja bi, u normalnim okolnostima, dovela do pretilosti.

18 tjedana su hranili skupinu miševa prehranom bogatom masnoćama prema utvrđenom rasporedu (hranjenje u isto vrijeme i u istom vremenskom razdoblju svakog dana). Usporedili su te miševe s tri kontrolne skupine: onom koja je neplanirano jela hranu siromašnu masnoćama (u količini i učestalosti po njihovom izboru), onom koja je jela hranu siromašnu masnoćama prema fiksnom rasporedu i onom koja je neplanski jela hranu bogatu masnoćama.

Sve četiri skupine miševa su se udebljale tijekom eksperimenta s krajnjom tjelesnom težinom većom u skupini koja je neplanirano jela hranu bogatu masnoćama. No, iznenađujuće, miševi koji su planski jeli hranu bogatu masnoćama su također imali nižu krajnju tjelesnu težinu od miševa koji su neplanirano jeli hranu siromašnu masnoćama iako su obje skupine konzumirale jednaku količinu kalorija.

Uz to, miševi koji su planski jeli hranu bogatu masnoćama su izloženi jedinstvenom metaboličkom stanju u kojem konzumirane masnoće nisu pohranjene nego korištene kao izvor energije u vremenima kada hrana nije bila dostupna, kao što je to period između obroka.

Prema profesoru Froyu: „Naše istraživanje pokazuje da vrijeme konzumacije hrane ima prednost u odnosu na iznos masnoća u prehrani što dovodi do poboljšanja metabolizma i pomaže u sprečavanju gojaznosti. Poboljšanje metabolizma kroz pažljiv raspored obroka, bez ograničavanja sadržaja dnevnog jelovnika, može se koristiti kao terapeutsko sredstvo u sprečavanju gojaznosti u ljudi.“

preventdisease
medicalxpress
FASEB

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Kako nizak kolesterol može štetiti zdravlju

Već desetljećima slušamo o opasnostima visokog kolesterola, ali jeste li znali da NIZAK kolesterol može dovesti do nasilja prema sebi i drugima i vezan je uz preuranjeno starenje, smrt i ostale ozbiljne zdravstvene učinke? Ako ste zabrinuti zbog visoke razine kolesterola i svoje srce održavate zdravim, nemojte se odmah odreći jaja i slanine. Novo istraživanje ukazuje da su zapravo korisni.

U svijetu koji je poludio s anti-kolesterolnom tjeskobom i gdje se gutanje lijekova namijenjenih trovanju tijela više ne sintetizira i na neki način se smatra zdravim ponašanjem, osvježavajuće je vidjeti neka istraživanja o zdravstvenim prednostima kolesterola, ili obratno, opasnostima niskog kolesterola.

Kolesterol je potreban za sprječavanje agresije: Već je gotovo 30 godina poznato da su niske serumske razine kolesterola povezane s obično nasilnim tendencijama ubilačkih prijestupnika pod utjecajem alkohola. Od tada je barem 8 studija potvrdilo ili istražilo poveznicu između kolesterola i nasilja, uključujući nasilje prema sebi i drugima.

Jedno od mogućih objašnjenja ove veze je objašnjeno u članku objavljenom u britanskom časopisu Psihijatrija 1993.g : „Jedna od funkcija serotonina u središnjem živčanom sustavu je suzbijanje impulsa štetnog ponašanja…Nizak kolesterol membrana smanjuje broj serotoninskih receptora. Budući da se membranski kolesterol slobodno razmjenjuje s okolnim medijem, snižene serumske koncentracije mogu doprinijeti smanjenju serotonina u mozgu uz lošije suzbijanje agresivnog ponašanja.“ Ne iznenađuje što se sada pojavilo nekoliko izvješća o statinima za snižavanje kolesterola a koji doprinose razdražljivosti i/ili agresiji.

Kolesterol je potreban u borbi protiv raka: Još je od 80-ih poznat obrnut odnos između razine kolesterola i rizika od obolijevanja od raznih rakova, te smrtnosti povezane s rakom. Od tada je veza između kolesterola i raka potvrđena nekoliko puta. Zbog toga se moglo i očekivati da će korištenje statina biti povezano s povećanom učestalošću raka, što doista i jest tako. Čak i kada uzmete takozvani „loš“ LDL kolesterol i primijenite ga u kulturi vrlo malignih i na lijekove otpornih stanica leukemije, one gube otpornost na kemoterapiju. Sada više i ne zvuči kao „loša“ supstanca, zar ne?

Kolesterol je potreban kako bi se spriječio hemoragijski moždani udar: Postoje dvije vrste moždanog udara: 1. Ishemijski, povezan s nedostatkom protoka krvi i kisika do mozga i 2. Hemoragijski, povezan s puknućem krvnih žila u mozgu i krvarenjem. Rizik za ovaj prvi, u teoriji, bi se mogao povećati u prisutnosti pretjerano oksidiranog kolesterola. Međutim, rizik za hemoragijski moždani udar je povećan kada su razine kolesterola niske.

1994.g je u Britanskom medicinskom časopisu u članku naslova „Procjena mogućih opasnosti smanjenja serumskog kolesterola“ navedeno da su istraživači otkrili da je „jedini uzrok smrti koja se može povezati s koncentracijom niskog serumskog kolesterola hemoragijski moždani udar“.

Kolesterol je potreban za pamćenje: Nizak HDL kolesterol je identificiran kao rizični faktor za deficit i pad memorije u srednjim godinama. Čak i kod Parkinsonove bolesti, više koncentracije ukupnog serumskog kolesterola su povezane sa sporijim kliničkim napredovanjem bolesti

Iz tog razloga statini, koji sprečavaju proizvodnju kolesterola, ozbiljno utječu na mozak. FDA sada zahtjeva prikaz upozorenja da oni mogu negativno utjecati na memoriju.

Kolesterol je potreban za dugovječnost: U fascinantnoj studiji objavljenoj 2011.g u PLoS-u, duljina telomera (završeci kromosoma koji sprječavaju oštećenje DNK vezano uz stanično starenje) je povezana s višim LDL i ukupnim kolesterolom. Veća duljina tih zaštitnih kapica znači viši kolesterol. Doista, nekoliko studija pokazuje da je niži kolesterol povezan s povećanom smrtnošću.

Kolesterol nam pomaže u borbi protiv infekcija: Primijećeno je da ishrana bogata kolesterolom poboljšava stanje osoba oboljelih od tuberkuloze što je navelo istraživače da predlože da „bi se kolesterol trebao koristiti kao dopunska mjera pri liječenju od tuberkuloze“. Lijekovi koji snižavaju kolesterol pokazuju imunosupresivna i imunotoksična svojstva djelomično vjerojatno i zbog svojeg učinka na oštećivanje kolesterola.

S obzirom da je kolesterol ključan za sve životinjske oblike života i da ga je svaka stanica sposobna sintetizirati iz jednostavnih molekula, ne bismo trebali biti iznenađeni ovim primjerima o značajnim zdravstvenim dobrobitima kolesterola. Također ne bi trebalo biti čudno da lijekovi za snižavanje kolesterola imaju više od 300 štetnih učinaka na zdravlje.

Dakle, ako je kolesterol toliko potreban tijelu, zbog čega se on ponekad opisuje kao „loš“ ili kao „dobar“? To je zbog toga što se, poput ulja i vode, kolesterol i krv ne miješaju. Kolesterol je masni spoj koji se neće razgraditi ili miješati s krvi koja je bazirana na vodi. Kada se u vašoj krvi nalazi previše kolesterola on se prikuplja na unutarnjim oblogama krvnih žila na sličan način na koji će se masnoća izlivena u sudoper sakupljati na cijevima. Kada se naslage kolesterola nakupe u arterijama, nastaje stanje poznato kao ateroskleroza ili „zadebljanje arterija“ što može dovesti do moždanog udara i srčanih bolesti.

Glavni krivac u ovom procesu je kolesterol koji je upakiran u lipoproteine koji sadrže manje proteina i više masnoće (LDL ili „loš“ kolesterol) koji se sakuplja u naslagama na stjenkama arterija. Kolesterol kojeg jetra „pakira“ u lipoproteine koji su ispunjeni proteinima, a siromašni masnoćama (HDL ili „dobar“ kolesterol) uklanja naslage LDL-a s arterija i tako čisti krvotok.

U zdravom tijelu ova učinkovita proizvodnja, sakupljanje i otprema održavaju savršenu ravnotežu.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Je li moguće da nasjedamo na mit o kolesterolu, a da to ne znamo? Zamisao o kolesterolu i njegovom uzrokovanju kardioloških problema je desetljećima uzrokovala opsesivno kontroliranje krvne slike. Ostala dva ishoda koja proizlaze iz ovog mita su pojedinačno opsesivno izbjegavanje masnoća u prehrani (osobito zasićenih masti) i okretanje ka opasnim lijekovima za snižavanje kolesterola poznatih pod nazivom statini.

Prehrambena je industrija na to odgovorila proizvodnjom namirnica sa smanjenim udjelom masnoća: od mlijeka do sira i još mnogo toga. Obrađena hrana promovira svoj sadržaj bez masnoća kao najzdravije namirnice u našem hladnjaku.

Zdrave masti, kao što su kokosovo i palmino ulje, su odbijene i zamijenjene nezdravim trans-mastima, prerađenim i grijanim jestivim uljima. Relativno zdrav punomasni maslac je zamijenjen plastičnim margarinom. Međutim, ovaj mit o opasnostima kolesterola koji vreba u zasićenim mastima i čeka da začepi naše arterije i koji uzrokuje smrt od srčanog zastoja se počinje raspadati.

Meta analiza ispravno provedenih prethodnih studija o zdravlju srca i zasićenim mastima je zaključila da ne postoji poveznica između srčanih problema i zasićenih masti. Meta analiza je statistička metoda dokazivanja ili pobijanja različitih epidemioloških studija vezano uz određenu temu. Dotična je pokrila studije koje uključuju 350 000 subjekata, a koje se pratilo od 5 do 23 godina.

Trend, kojeg je prije nekoliko desetljeća postavila prijevara o zasićenim masnoćama i visokom kolesterolu, je rezultirao smanjenom konzumacijom masti i nižim razinama kolesterola u krvi. No ipak, stope bolesti srca su nastavile rasti zajedno s dijabetesom i pretilošću. Dr. William Davis, u svojem članku „Naslov kojeg nikada nećete vidjeti: 60-godišnjak umro od kolesterola“, objašnjava da kolesterol ne ubija „ništa više od loše boje na automobilu koja će uzrokovati fatalnu prometnu nezgodu“.

On objašnjava da je većina srčanih napada i koronarnih problema najčešće uzrokovana aterosklerotskim plakom u koronarnim arterijama, a koji može izgraditi i uzrokovati puknuće/začepljenje arterija. Nastavlja opisivanjem ostalih faktora koji mogu uzrokovati puknuće plaka, uključujući i upalu pluća.

Iako se u naslagama može nalaziti nešto kolesterola, on sam je voštan i povodljiv. Važan je za moždane stanice, živce i ostale stanične strukturalne komponente. Deponiranje kalcija (kalcifikacija) u unutrašnjosti arterija je mnogo lošija komponenta od plaka; kalciju je mjesto u kostima, ne u arterijama. Vitamin K2 pomaže pri transportu kalcija iz krvi u kosti.

Nedavne su studije pokazale da je uzimanje dodatka kalcija gore od toga da je samo neophodno. Osobe koje uzimaju nadomjestak kalcija će vjerojatnije tijekom godina imati srčanih problema, pa možda čak i lošije kosti.

Unatoč sve više objava i liječnika koji dokazuju da koronarne bolesti srca (CHD) nisu uzrokovane visoko zasićenim masnoćama i kolesterolom u prehrani, mit o kolesterolu se nastavlja. Mnoge su osobe s niskim kolesterolom umrle od CHD-a u 40-im godinama svojeg života, dok mnoge druge osobe koje imaju povišen kolesterol nemaju problema sa srcem.

Nekoliko studija o nalazima autopsije preminulih osoba je otkrilo dezinformacije o opasnostima kolesterola, no ipak opstaje uobičajeni savjet kardiologa, koji uoče visok kolesterol, da se provede angiogram, dijagnostički test koji je skup i ne toliko siguran jer se tijekom tog postupka putem katetera u aortu ubrizgava boja kako bi se rendgenom vidjelo postoje li blokade u krvotoku (blokade koje su uzrokovane prekomjernom količinom homocisteina u krvi). Dokazi pokazuju da visoka razina homocisteina u krvi potiče aterosklerozu (nakupljanje plaka u krvnim žilama) oštećivanjem unutarnje obloge arterija zbog čega i dolazi do nakupljanja plaka, često u blizini srca. Srećom, folna će kiselina, u kombinaciji s vitaminima B6 i B12 pomoći pri reduciranju homocisteina, kako je pokazalo nekoliko studija (također se pokazalo da su niske razine folne kiseline u krvi povezane s povećanim rizikom od fatalne koronarne bolesti srca i moždanim udarom).

Također postoje i statini, lijekovi za snižavanje kolesterola, a koji stvaraju štetu cjelokupnom zdravlju. Šokantno je da su statini povezani uz više od 300 različitih štetnih učinaka u recenziranim istraživanjima, uključujući rak i oštećenje jetre.

Istina je da je kolesterol od vitalnog značaja za mnoge funkcije. Primjerice, on pomaže pri pretvaranju sunčeve svjetlosti u vitamin D3. Ukoliko ga ne unosite u dovoljnoj količini putem ishrane, jetra ga je prisiljena proizvoditi. Nizak je kolesterol također povezan uz povećanje rizika od moždanog udara.

Oksidirani kolesterol iz hidrogeniziranih i rafiniranih polinezasićenih jestivih ulja i margarina može dovesti do komplikacija koje rezultiraju CHD-om. To ne proizlazi izravno iz samih ulja nego indirektno iz oksidacijskih procesa koje ona pokreću. Ta toksična ulja i zamjene za maslac su stvoreni kako bi zamijenili zdrave zasićene masti koje je potrebno konzumirati.

Nema sumnje da je prisutnost kolesterola učinila sve osim zasjenila svoju fiziološku važnost i nužnost u našim tijelima: osobe s višim razinama kolesterola imaju snažniji imunitet što je vidljivo u činjenici da imaju i više limfocita, ukupni zbroj T-stanica, pomoćnih T-stanica i CD8+ stanica. Istraživači su uz to identificirali kolesterol kao neutralizator nekoliko bakterioloških otrova. Mnogi sojevi bakterija koje uzrokuju bolesti su skoro u potpunosti deaktivirani LDL kolesterolom.

Nedavno je postao poznat po visokom rasponu ostalih funkcija, uključujući održavanje mentalnog zdravlja, jakog imunološkog sustava, regulacije šećera u krvi i kao zaštita od raka: studije kolesterola kod pacijenata kod kojih se razvio rak debelog crijeva su zaključile da je dugoročno snižavanje kolesterola to što povećava rizik od razvoja raka. Prosječna razina kolesterola u krvi kod osoba koje su razvile rak debelog crijeva je iznosila 5,56 mmol/L, no medicinske smjernice upućuju na snižavanje svačije razine ispod 5,2 mmol/L. Rezultat trogodišnje studije, koja je uključivala 11 500 pacijenata, objavljene 2003. g u European Heart Journalu, otkriva da skupina, u kojoj je ukupna razina kolesterola bila niža od 4,5 mmol/L, ima relativan rizik od smrti koji je za 2,27 puta veći od osoba s visokim kolesterolom. Najčešći uzrok smrti u skupini osoba s niskim kolesterolom je bio rak dok je rizik od srčane smrti bio jednak u obje grupe.

Uz sve, kolesterol djeluje kao antioksidant štiteći stanične membrane od slobodnih radikala.

Dakle, što uzrokuje povećanje razina kolesterola? Jasno je da kolesterol iz hrane nije uzrok. Tijelo je iznimno inteligentan i prilagodljiv organizam. Pod određenim uvjetima ono može proizvoditi previše nečega, ali najvjerojatniji je uzrok da proizvedeni kolesterol nije iskorišten što dovodi do gomilanja viška.

Pokušajmo o tijelu razmišljati kao o sustavu u kojem se otpuštanje hormona rasta pokreće hipofizom. S obzirom da je kolesterol potreban kako bi se proizveo testosteron, koji funkcionira u kombinaciji s hormonom rasta, tada je vrlo vjerojatno da signal koji oslobađa hormon rasta također pokreće proizvodnju kolesterola. Ukoliko nešto ometa proizvodnju ili korištenje testosterona ili hormona rasta, tijelo će tada nastaviti slati signale za proizvodnju, a jetra će ga nastaviti generirati. To će rezultirati prevelikom opskrbom tijela kolesterolom.

Jedan od mehanizama koji ometa korištenje kolesterola je jednostavan nedostatak sunčeve svjetlosti! Taj nedostatak sprečava stvaranje vitamina D i smanjuje proizvodnju testosterona. Osobe koje borave u zatvorenom prostoru i koje pri izlasku na sunčevu svjetlost koriste blokatore (umjesto postupnog sve dužeg izlaganja suncu) iz tog razloga postaju subjekt povećane proizvodnje kolesterola.

Sunčeva svjetlost pretvara kolesterol na koži u hormonske prekursore koji se koriste pri proizvodnji tvari kao što je testosteron. Kolesterol iz krvotoka se tada seli na površinu kože kako bi zamijenio kolesterol koji je pretvoren. U stvari, sunce možete smatrati usisavačem za kolesterol: usisava kolesterol ravno iz krvotoka.

Drugi se uzrok visokog kolesterola krije u ishrani, ali ne dolazi iz hrane bogate kolesterolom; on se ušulja iz sasvim neočekivanog smjera. Utvrđeno je da potiskivanje rada štitne žlijezde podiže serumski kolesterol dok obnavljanje funkcioniranja štitnjače snižava kolesterol na normalne razine. S obzirom da štitna žlijezda pretvara kolesterol u hormone, signal koji pokreće potrebu za hormonima nesumnjivo pokreće i proizvodnju kolesterola. Kada štitna žlijezda ne funkcionira optimalno, razina se kolesterola prirodno povećava. Potrebno je istaknuti da kukuruzno i sojino ulje suzbijaju funkcioniranje štitnjače. Ova je činjenica važna zbog povećanja korištenja soje (sojinog ulja) u ishrani, osobito u obliku djelomično hidrogeniranih ulja i margarina. Ne samo da su ta ulja oksidirane masti koje uzrokuju bolesti srca nego uz to povećavaju i razinu kolesterola. Drugi uzrok koji podiže kolesterol je fruktoza.

Visoka razina kolesterola proizlazi iz djelomično hidrogeniranog ulja, margarina i kukuruznog sirupa koji sadrži visoki udio fruktoze. Ljudi su zbunjeni kada njihov trud pri izbjegavanju hrane koja sadrži kolesterol, kao što su meso, jaja i mliječni proizvodi, ne rezultiraju učinkom te nakon toga posežu za lijekovima koji su rudnik zlata farmaceutskih tvrtki. Ti lijekovi također ometaju važne procese koji mogu oštetiti zdravlje i mogu vas uljuljkati u lažan osjećaj sigurnosti. Ali mjerenje kolesterola vas može toliko uplašiti da ih počnete doživotno koristiti, a s obzirom da se medicinski sustav čini odlučnim ostati nesvjesnim prehrambenim uzrokom bolesti, liječnici i dalje nastavljaju preporučivati protokol za snižavanje kolesterola jer je to jedini pristup kojeg znaju.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Debljina skraćuje život


Nema dvojbe, pretilost je loša za zdravlje. Tjelesni indeks mase veći od 40 povećava opasnost od dijabetesa tipa dva, bolesti srca i određenih vrsta raka te rizik od smrti za 30-ak posto. To nije mit.

Međutim, prema novoj opsežnoj reviziji 100-tinjak ranijih studija nekoliko kilograma viška ne samo da neće stvoriti problem već ga može i smanjiti. Istraživanje koje je vodila Katherine Flegal iz Centers for Disease Control u Hyattsvilleu provedeno na velikom uzorku od oko tri milijuna ljudi pokazalo je da tjelesni indeks mase između 25 i 29 smanjuje smrtnost za oko šest posto. Iako ovaj blagotvoran utjecaj nije statistički naročito značajan, rezultati ipak pokazuju da blaga pretilost nije štetna. Naprotiv, ista je analiza utvrdila da je opasan tek indeks mase veći od 35. Studija je također utvrdila da je rizik smrtnosti kod mršavih ljudi, koji su se ranije često smatrali zdravijima, za 10 posto veći nego kod ljudi normalne težine.

Programcic za izracun tjelesnog indeksa mase:
http://www.mef.unizg.hr/if/alati/racuna ... i_mase.htm


I komentar na kraju izracuna moje mase:
Ups, pa Vi ste ozbiljno predebeli! Morate smršaviti!


Ma kaj oni znaju

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Vi ste umjereno predebeli! Smršavite malo !

_________________

MOD: SXK Nebula Zero Mini, Koopor Mini 60W, Cloupor Mini Plus
Atty: Taifun Kayfun Cubis HH.357