Privatnost? Mosh mislit

Kinta

Znate li koje podatke telekomi čuvaju o vama?

Naime, političar njemačkih Zelenih Malte Spitz upozorio je na TED događaju kako se iz podataka koje europski telekomi čuvaju može rekonstruirati život njihovih vlasnika. Naprimjer, iz podataka koje telekomi imaju o korisnicima može se napraviti puni pregled njihovog kretanja u najmanje pola godine. Može se vidjeti gdje je korisnik putovao, koga je i koliko često zvao...

Spitz je u videu ispričao kako je nakon niza uzaludnih upita ipak upsio sudskim putem natjerati Deutsche telekom da mu preda kopiju podataka koje čuvaju o njemu, piše Rep.hr.

Spitz je dobio na uvid 35.830 linija informacija, koje je potom vizualizirao kako bi pokazao koliko je to podataka o njegovom životu. Europski telekomi na osnovu EU direktive iz 2006. godine moraju čuvati podatke svojih korisnika za zadnjih šest mjeseci, što uključuje podatke o lokaciji, brojeve koje korisnici pozivaju i na koje šalju poruke, te mail adrese s kojima komuniciraju.

"Da je to postojalo 1989. godine, pitanje je bi li pao Berlinski zid", upozorio je Spitz, ciljajući na to da bi špijunske službe puno lakše spriječile tadašnje prosvjede.

Kinta

Grčki olimpijski odbor izbrisao je troskokašicu Paraskevi Papachristou s popisa putnika na Olimpijske igre u Londonu zbog rasističkih poruka koje je slala putem Twittera. A to je trebala biti šala...

Četiri godine trenirate kao luđak, potrošite na desetke tisuća kalorija, prolijete na stotine litara znoja... izborite Olimpijske igre i onda sami sebe izbacite s njih! Pitate se kako? To pitanje uputite grčkoj atletičarki Vouli Papachristou. 23-godišnja troskokašica je u ponedjeljak na svom profilu na Twitteru objavila neumjesnu i rasističku poruku koja je valjda trebala biti šala:

"S toliko Afrikanaca u Grčkoj barem će komarci iz zapadnoga Nila jesti hranu iz vlastite kuće".

Poruka, kad je doprla do javnosti, izazvala je zgražanje grčkih medija, a atletičarka dva dana nije odgovarala na kritike niti se pokušala obraniti. No, reagirao je Grčki olimpijski odbor koji je objavio kako "Papachristou neće biti na popisu putnika za Olimpijske igre zbog izjava koje su u suprotnosti s duhom Igara."

Voula Papachristou poslije se ispričala, ali očito prekasno. Dvostruka europska U23 prvakinja lani je bila peta troskokašica na svjetskoj ljestvici, a na OI bi bila u širem krugu kandidatkinja za odličje.

Kinta

Multinacionalna tvrtka Raytheon, koja je peti najveći izvođač za američko ministarstvo obrane, tajno je napravila softver koji prati kretanje ljudi i predviđa buduće ponašanje skupljanjem podataka s društvenih mreža.

Guardian je došao do demonstracijskog videa koji pokazuje kako radi program RIOT (Rapid Information Overlay Technology) koji skuplja podatke s Facebooka, Twittera, Foursquarea. Navodi se da program još nisu nikome prodali.

No, tvrtka iz Massachusettsa priznala je kako su 2010. tehnologiju podijelili s američkom vladom i industrijom kako bi zajednički istraživali i razvijali nacionalni sigurnosni sustav sposoban za analizu milijardi raznih entiteta u cyberprostoru.

Sofisticirana tehnologija demonstrira kako se društvene mreže koje su korištne za širenje 'Arapskog proljeća', mogu transformirati u 'Google za špijune'. Korištenjem Riota moguće je u nekoliko klikova dobiti uvid u nečiji život, prijatelje, mjesta koja posjećuju na karti. U videu koji je Guardian objavio, Biran Urch objašnjava kako se koriste i fotografije koje imaju geolokacijske podatke. Program izvlači i te podatke, a u prikazu prate jednog od radnika te njegove navike. Na dijagramu vide sve njegove veze.

http://www.youtube.com/watch?v=O1dgoQJA ... r_embedded

Kinta

Internet je nedvojbeno najveće znanstveno-tehnološko postignuće čovječanstva i neupitne su mogućnosti koje nam nudi na komunikacijskoj i informativnoj razini. Revolucionarna dostignuća ove 'mlade' tehnologije koja se svakim danom sve više usavršava iz korijena mijenja naše živote. Internet je moćan instrument i u politici gdje postoji niz slučajeva u kojima su pojedine stranke i pokreti koristeći se njime izvojevali svoje 'pobjede'. Zbog mogućnosti koje nam pruža, te njegove navodne transparentnosti, mnogi ga poistovjećuju s 'najvećim stadijem demokracije'. Da bi se složili s ovom tvrdnjom najprije moramo analizirati pojedine aspekte o kojima se uglavnom ne govori, tj. u kojoj mjeri internet kao tehnološko dostignuće utječe na međunarodne političke i gospodarske odnose u svijetu, te koga favorizira, a tko bi njegovom uporabom (ovakav kakav jest) mogao biti zakinut ili ugrožen.

Pretpostavimo da je internet neutralan i kako nam pruža mogućnost da utječemo na nepravilnosti u demokratskom svijetu, te da se zbog toga odlučimo na bitku u jednoj virtualnoj (ali zbog toga ne manje važnoj) areni. Tek tada shvatimo koliko je lažna tvrdnja da je internet 'neutralan', budući da od samih početaka nad njegovom strukturom nadzor imaju Sjedinjene Države. Dakle, 'neutralnost, transparentnost i demokracija' koje bi nam trebao jamčiti internet su samo teoretske, jer su u praksi, bez obzira koliko netko uspijevao iskoristiti njegove pogodnosti, ograničene i uvjetovane od strane onih koji nad njim imaju efektivni nadzor.

Internet je naime unipolaran ili kako ga neki vole zvati: 'USA-centričan', jer su kompanije kojima je osnovna djelatnost izravno povezane s američkom Nacionalnom agencijom za sigurnost (NSA), obavještajnom agencijom (CIA), te s američkim ministarstvom obrane. Spomenimo kako je u Sjedinjenim Državama sudskom presudom odlučeno kako NSA i Google nikome ne moraju polagati račune o svom odnosu, a CIA je odlučila kako će se u budućnosti više posvetiti, te osigurati sredstva, da s Googleom vrši web-monitoring u realnom vremenu diljem svijeta. Agencija ministarstva obrane SAD-a DARPA (Defense Advanced Research Projects Agency) je iz zgrade Pentagona preselila u sjedište Googlea u Silicon Valley, u Californiji. Navodno iz 'sigurnosnih razloga'. Sve ovo su podaci od ključnog značaja kada se o internetu govori kao o 'neutralnoj slobodnoj i demokratskoj mreži'.

Sjedinjene Države su internet oduvijek smatrale sektorom na kojega polažu ekskluzivna prava. Takav pristup ne proizlazi samo iz činjenice što je američko gospodarstvo usko povezano s internet-kompanijama, a koje u tom sektoru žele zadržati primat u svijetu, nego i stoga što takvu premoć smatraju od strateškog značaja. Sve ovo vuče korijene iz vremena 'hladnog rata', kada je Internet uz informacijski rat (informacijski rat) i psihološki rat (PSYOP) bio sastavni dio vojne strategije, a da bi se prije nešto više od deset godina pretvorio u istinsko oružje kojim se ratuje u tzv. '"Cyber-ratu"'.

Koristeći početnu prednost, SAD su postigle značaju premoć na planetarnoj razini i danas upravljaju 'multi root nameserverima', vrše utjecaj na ICANN(Internet Corporation for Assigned Names and Numbers, za koju Rusija i Kina zahtijevaju da bude pod nadzorom UN-a) i imaju monopol na web-stranice putem velikih intenetskih tvrtki, kao i industrijama softwera i hardwera potrebnih za navigaciju mrežom.

USA-centrična konfiguracija mreže je toliko iskristalizirana, da je već svakom prosječnom korisniku Interneta postalo sasvim normalno služiti se tražilicom 'Google', 'Bing' korporacije Microsoft ili 'Yahoo!' istoimene američke kompanije. Za komunikaciju koristimo Googleov 'Gmail', Microsoftov 'Hotmail' ili 'Windows Live Messenger' i 'Skype' opet Microsoftov. Društvene mreže su američki 'Facebook', 'Google+', 'Twitter', 'Meetup', i video uratci se dijele i preuzimaju s 'Youtubea' (Google Inc.), softweri računala i mobitela su povezani mrežom 'Windowsima', sustavom 'IOS' i 'Android', koji su opet u vlasništvu Microsofta, Applea ili Googlea; i taj bi spisak mogao ići unedogled.

Velike američke kompanije koje dominiraju internetom koriste svoju poziciju za postizanje premoći u gospodarsko-trgovinskom sektoru, te (uvijek u suradnji sa State Deprtmentom) za promicanje soft-power strategije, za sigurnosne i špijunske aktivnosti i napade (kao virusom Stuxnet kojim je napadnut računalni sustav iranskog nuklearnog programa). Govoreći uopćeno, može se slobodno reći kako se radi o dobro razrađenoj strategiji informatičkog ratovanja.

Ogromna količina podataka (Big data) koja prolazi preko internetskih stranica sakuplja se u servere (Data center-ikonografija) koji su razmješteni na cijelom teritoriju Sjedinjenih Država, a koji potom bivaju elaborirani i korišteni ovisno o potrebi. Ovakva nevjerojatna dominantna pozicija će još više osnažiti usavršavanjem cloud computing tehnologije kojom upravljaju navedene tvrtke.

Premoć Sjedinjenih Država u posljednje vrijeme ugrožavaju Kina i Rusija, zemlje koje su razumjele kako je nadzor nad mrežnom infrastrukturom i podacima od vitalnog interesa. Njima se pridružio i Iran koji je odlučio pokrenuti projekt vlastite internetske mreže.

Kina je također pokrenula niz projekata kako bi se suprotstavila američkoj premoći u internetskom sektoru. Osim jednog od najvećih poduhvata, 'Big Firewalla', veliki je uspjeh i stvaranje domaćih kompanija koje su u stanju, jamčeći usput kvalitetu jednaku (ako ne i bolju), efikasno zamijeniti one američke u ponudi web-sadržaja. Od tih dostignuća je potrebno nabrojati tražilicu Baidu, društvene mreže OZone i Renren, te Youku umjesto YouTubea, itd. Ove velike tvrtke osim što daju osjećaj sigurnosti, služe i usavršavanju domaćih stručnjaka koji će kineskoj vladi biti od velike koristi u "cyber-ratu" koji je u tijeku.

Kina je pokrenula i niz diplomatskih aktivnosti, a na konferenciji u Dubaiju, u prosincu 2012., zajedno s Rusijom je odlučila stati na kraj hegemoniji Sjedinjenih Država, koje služeći se riječima kao što su 'sloboda i demokracija' štiti interese svojih kompanija, a koje tijesno surađuju s vladinim agencijama iz Washingtona. SAD, Velika Britanija i Kanada tada nisu potpisale nacrt međunarodnog ugovora,pod izgovorom da on u sebi sadrži 'cenzuru i kršenja slobode govora'.

Ideologija 'slobodnog interneta' koju podržavaju američke kompanije koje surađuju sa State Departmentom, slična je onoj 'slobodnog tržišta', samo što je u boljoj poziciji kada je u pitanju obrana američkih strateških interesa. Što se tiče Europe, koja ima potencijal za razvoj neovisnih sustava i projekata, ona je zbog političko-vojne subordinacije u odnosu na SAD pristala da u tom smislu ne čini ništa. Već desetljećima, još od uništenja talijanskog Olivettia, u Europi je sasvim normalno cijeli taj sektor prepustiti našim američkim 'saveznicima'.

U Europi nije dovoljno nekoliko stotina informatičkih genijalaca ili apasioniranih samotnjaka, te pokoji softwer kako bi se oslobodili američke hegemonije. Za takvo što nam je potrebna strategija kineskog ili iranskog tipa i odlučnost da se oslobodimo od ovisnosti o SAD-u. Danas, kada isključivo tehnološki i znanstveni razvoj jamče političku suverenost, nije nikakvo čudo da Rusija, Kina, Iran i Sjeverna Koreja donose odluke u tom smislu, a koje se u našim medijima opisuju kako 'kršenje ljudskih prava i sloboda'. Upravo zbog činjenice da internet danas utječe na sve sfere života u razvijenom svijetu (na onaj gospodarski, društveni i politički) ne smijemo zaboraviti tko njime upravlja. Dok se u svijetu internet kreće ka multipolarnosti, pomiriti se s činjenicom da se Europa (čiji je sada dio i Hrvatska) u potpunosti prepušta samovolji SAD-a pretvara nas u suučesnike sjevernoatlantske strategije.

flux

kaj mislis zakaj se u ZETovim vozilima moras registrirat pri svakom ulasku u vozilo..... bez obzira jel imas godisnju mjesecnu ili prepaid karticu......
to je samo uvod u kontrolu kretanja jer uskoro ni prepaid karticu neces moc kupit bez davanja osobnih podataka.
karte kupljene preko mobitela takoder ce imat svoj PIN, a papirnate "na stancanje" ce se ukinut.

Ista stvar je sa prepaid bonovima za mobitele..... nece ih ukinut jer bi izgubili previse korisnika, ali ces morat prijavit broj sa osobnim podacima. Pretplatnici su od pocetka "obiljezeni"

Kinta

Utah Data Center - U rujnu 2013. "Veliki brat" postaje operativan

Prije nekoliko mjeseci u pustinji u Utahu, u Sjedinjenim Državama, Nacionalna agencija za sigurnost (National Security Agency NSA) je napokon započela izgradnju divovskog kompleksa koji će već od rujna 2013. na globalnoj razini početi prikupljati i obrađivati elektroničku poštu, telefonske razgovore, SMS-ove, novčane transakcije, upite i pretrage na Googleu, korištene rute putem GPS sustava, životopise, sve osobne podatke s kućnih i prijenosnih računala, itd. Iz američkih sigurnosnih službi je 'procurilo' nekoliko šturih informacija o cijelom ovom projektu koje su još prije godinu dana objavljene na portalu 'Wired.com'. Količina informacija koja će se moći pohraniti skoro da je nepojmljiva. Usporedbe radi; jedan terabajt podataka je moguće pohraniti u čip veličine ljudskog nokta.

Količina podataka koju želi prikupiti Nacionalna agencija za sigurnost je enormna. Bivši čelnik Googlea, Eric Schmidt, drži kako se svi podaci u povijesti čovječanstva do 2003. godine mogu pohraniti u približno 5 eksabajta memorije. Internetska tvrtka Cisco navodi da će globalni promet na internetu od 2010. do 2015. godišnje bilježiti rast od 400%, što će u konačnici iznositi količinu podataka od 9 766 eksabajta.

slika

Pentagon će realizacijom ovog projekta u realnom vremenu moći obrađivati sve osobne podatke, ali i one koje dobiva putem satelita i njima se neometano koristiti, čime će praktički nadzirati internet na globalnoj razini. "Utah Data Center" će imati kapacitet koji će se mjeriti u yotabajtima, što je na milijune eksabajta. (Jedan milijun eksabajta odgovara jednom yotabajtu).

Na isti način će NSA pohranjivati i obrađivati više yotabajta podataka o korisnicima interneta u cijelom svijetu. Dakle, SAD će moći pohraniti podatke koji su na internetu objavljivani godinama unatrag. Kroz ovaj projekt, za kojega je za sada odobreno 2 milijarde dolara, od kraja 2013. će se moći u djelo provesti zamisao o totalnoj obradi svih informacija, kao što je to najavio George W. Bush. Bivši operativac NSA-e, William Binney, trenutnu situaciju dodirujući kažiprst i palac slikovito opisao:
'Još nas toliko dijeli od trenutka kada ćemo imati ključeve totalitarne države…'.

U ovom projektu je značajnu ulogu odigrao i američki predsjednik i nobelovac Barack Obama, koji je u svom drugom mandatu dao naglasak na tzv. 'cyber-sigurnost' Sjedinjenih Država. Nakon bombaškog napada u Bostonu u SAD-u se rasplamsala polemika oko pitanja što je važnije: sigurnost ili privatnost? Mnogi su si postavili pitanje: 'Da li bi do napada došlo da je centar u Utahu bio operativan?', što Obaminoj administraciji, naravno, uvelike olakšava posao.

Podaci će se prikupljati putem NSA globalne mreže za nadzor koja je već operativna, ali će se u ovom slučaju 'skladištiti' i naknadno obrađivati kroz projekt 'Program za obračunske sustave visoke učinkovitosti' (HPCS) koji je odobren još 2004. Cilj ovog projekta je ubrzati mogućnost obrade podataka za tisuću puta. Nova računala 'Patflop' koja su dio tog projekta mogu obraditi tisuću milijardi izračuna u sekundi. Kao što je svojevremeno bio slučaj i s tajnim projektom 'Manhattan' (projekt o razvoju nuklearnog naoružanja), tako se i ovoga puta odlučilo da program za novo super-računalo u Oak Ridgeu ('Oak Ridge National Laboratory Department of Energy') sadrži dio koji je dostupan javnosti, a paralelno je na projektu radila i NSA koja je usavršila računalo za svoje potrebe o kojemu zna onoliko koliko vlada dozvoli da se smije znati.

Vladin istraživački tim je uspio proizvesti tada najbrže računalo na svijetu, nazvano XT-5, koje je u to vrijeme imalo mogućnost obrade kao 1,75 petaflopa. Potencijal kojim raspolaže novi centar u Utahu je neuporediv s onim iz 2004. (Između ostalog, ove godine je i Kina počela s izgradnjom super-računala s kapacitetom 100 petaflopa op.a.)

Bitno je reći krajnji cilj projekta, a to je u 2-5 godina prikupiti podatke o svakom stanovniku zemaljske kugle o kojemu postoji bilo kakav zapis. Jednostavnim pritiskom na tipkovnicu se dobiva kompletan profil 'tražene osobe'. Sustav u manje od jedne minute proizvede oko 500 stranica informacija koje, ovisno o odabranom profilu, sadrže sve podatke od rođenja pa do danas. Od sada će sve ocjene u školi, sve što su o nama napisali učitelji, poslodavci, sva putovanja, itd., biti zabilježeni i arhivirani. Potom se može u trenutku doznati sve o financijskim transakcijama, spisak prijatelja i poznanika (zahvaljujući društvenim mrežama), pa sve o ukusima u prehrani i oblačenju. Potom postoji profil 'slabosti' na kojem stoje podaci o našim 'skrivenim' i javnim sklonostima koje su u suprotnosti s društvenim normama ponašanja. U 'zdravstvenom profilu' stoji sve što smo obavljali kod liječnika, u bolnicama, itd.

Interesantno je da su ovi podaci već pohranjeni i na raspolaganju državnim agencijama. Budući da NSA već posjeduje veliku banku podataka koju bez ikakvog problema može koristiti kad poželi, postavlja se pitanje koja je svrha svega ovoga? Bivši NSA-in operativac, William Binney, daje odgovor i na ovo pitanje:
"Većina podataka koji se odnose na strane vlade i državljane, kodificirani su na 128 bajtova i manje, i dosad još nisu dekodificirani. Što prije računala postignu određenu brzinu, koja mora i progresivno rasti, biti će lakše 'razbiti kodove' tih podataka i tada više ništa neće biti tajna".

advance.hr

I posebno koristan link:
https://encrypteverything.ca/index.php/Main_Page

Corto_1973

Nije problem prikupiti podatke, problem ih je obraditi... pogotovo ovakve gomile podataka.
S druge strane, ja čvrsto vjerujem da se bliži dan kad ćemo doseći točku singularnosti u znanosti - trenutak kad će čovječanstvo moći opskrbiti računala "energijom koju emitira sunce" i kad će odgovor na svaki problem biti poznat isti tren...
Ako to doživim, a nije nemoguće (neke teorije kažu da će to biti moguće već 2050. godine), naučit ću i ja motati genove :hihi:

Kinta

Ne mora se ni sve obraditi, uz veliku bazu samo se kao i do sada prate kljucne rijeci.
Znaci ja napisem:
Al Qaeda Airways

i pratimo nagli porast online gostiju.
:zu:

spavle

Nije tako, prate se prije svega patterni ponašanja i događaja ( map-reduce algoritam). Ključne rijeći danas imaju puno manju važnost jer se radi indirektna komunikacija, recimo "zločesti dečko" ne šalje mail nego napiš poruku i ostavi je u draft sandučiću a zatim se na taj isti mail account prijavi drugi "zločesti dečko" i pročita poruku ...i tako dalje i slično ....

Kinta

Američka Agencija za Nacionalnu Sigurnost (NSA) trenutačno prikuplja telefonske podatke o milijunima građana, koji o tome nemaju pojma, putem tajne sudske odredbe koja je stupila na snagu u 4. mjesecu ove godine. Tajnog dokumenta su se domogli novinari britanskog lista The Guardian te su ga objavili na internetu.

Za razliku od dosadašnje prakse kada su se sudskim nalozima prikupljale informacije o specifičnim osobama koje sumnjiče američke obavještajne agencije, ova nova odredba traži od Verizona - jednog od najvećih telekoma u SAD-u - da mora predati sve podatke o svim telefonskim razgovorima unutar njihovog sistema, uključujući domaće i inozemne razgovore.

Prema tajnoj sudskoj odredbi Verizon mora priložiti brojeve telefona obje strane poziva, kao i lokaciju, trajanje poziva i druge podatke "na dnevnoj bazi". Ovaj dokument potvrđuje kako američke tajne službe direktno nadziru ne samo osumnjičene već i sve korisnike Verizona.

U odredbi se direktno poziva na PATRIOT Act iz 2001. - kojeg je američki predsjednik Obama bez imalo okolišanja produljio za 4 godine u svibnju 2011.

Iz Guardiana ističu kako su za komentar tražili dužnosnike Verizona, NSA-a, Bijele Kuće i druge američke institucije, no svi su odbili komentirati.

Analiza
Nad stanovnicima SAD-a, ali i ostatka svijeta, kontinuirano se povećava nadzor, bilo da se radi o telefonskoj ili internetskoj komunikaciji. Trend u SAD-u još jednom pokazuje kako po ovim pitanjima nema nikakve razlike između Republikanske i Demokratske stranke, obje stranke su i više nego spremne vršiti intruzije u privatnost vlastitih građana.

Brojni prosvjedi su održani protiv ovih opasnih trendova, no bez konkretnog uspjeha. Radi se o izuzetno delikatnom problemu današnjice - s jedne strane korištenje naprednih tehnologija je u gotovo svim slučajevima neophodno, s druge strane te iste tehnologije danas se uvelike koriste za špijunažu korisnika.

Sve ove odredbe mnogo nam govore o aktualnom stanju političko-ekonomskog sistema u SAD-u i mnogim drugim zemljama. Masovni nadzor, špijunaža i praćenje pojedinaca pokazuje veliki strah vladajućih struktura koje nastoje pod svaku cijenu biti "korak ispred" svakog razvoja situacije koji bi mogao ugroziti njihovu dominaciju. No, pitanje je koliko su zapravo ove mjere uspješne. Uzmimo primjerice aktualnu situaciju u Turskoj - reakcija vladajućih pokazuje kako su potpuno nespremno dočekali eskalaciju narodne pobune protiv režima.

Nadziranje stanovnika samo je jedna od komponenti održavanja izrabljivačkog ekonomskog sistema, druga - daleko učinkovitija - je održavanje i forsiranje apolitičnosti na široke narodne mase putem mass medija i sadržaja koji služi kao odvraćanje pažnje od ključnih problema.

Informacije o sistematskom nadzoru stanovništva, bez njihova znanja, do sada je bila "rubna" tema koja je jako rijetko nailazila na široko medijsku ekspoziciju. Štoviše, nadziranje građana često se proglašavalo "teorijom urote" ili čak paranojom. No, velika količina podataka koja dokazuje kako vlasti kontinuirano povećavaju intruziju u privatnost pojedinca sve se teže može kontrolirati i za očekivati je da će ovakvih vijesti ubuduće biti sve više.

U isto vrijeme američka vlast vrši žestok progon protiv osoba koje bi se usudile informacije o pozadini njihovog djelovanja objaviti u javnosti, najpoznatiji aktualni primjer takvog progona je suđenje vojniku Bradleyu Manningu zbog navodne suradnje s WikiLeaksom.

Ova vijest o nadziranju milijuna Amerikanaca neće imati isti efekt kao rušenje stabala u blizini turskog trga Taksim, no svakako bi trebala. Ekvivalentna bahatost također je prisutna - naime, prije svega dva tjedna šef američkog NSA-a je izjavio: "Mi smo jedini koji ne špijuniraju američki narod".

Vaper club

Privatnost? Mosh mislit

Online