
Automobil na naslovnoj slici pokreće zrak. 2007., kompanija Tata Motors iz Mumbaija u Indiji je potpisala ugovor s francuskom firmom Motor Development International kako bi zajednički stvorili automobil koji se može pokretati uz pomoć komprimiranog zraka. Tata je izjavila da je već testirala dva takva vozila. Slijedeći korak je razvoj proizvodnje i planiranje izgradnje takvih vozila.
Pogon automobila na komprimirani zrak nisu novina. Prvi modeli ovakvih vozila predstavljeni su prije više od jednog vijeka, takva vozila su se koristila u rudnicima dekadama prije nego li su se pojavila vozila na električni pogon. Čak i danas, komprimiran zrak pokreće svakojake naprave, na primjer pneumatske alate.
Motor u automobilu pogonjen komprimiranim zrakom radi na sličnom principu kao motor s unutrašnjim izgaranjem: paljenje goriva prisiljava pokretanje motornog klipa koji okreću zamašnjake i tako pokreću automobil, razlika je jedino što klipove unutar motora na komprimirani zrak pokreće zrak a ne gorivo.
Znanstvenici u Švedskoj su eksperimentirali s motorima s jednim cilindrom koje pokreće zrak.
Jedini problem na koji su naišli je ostvarivanje snage, točnije uspjeli su stvoriti automobil koji se može pokretati brzinom od najviše 56,32 kilometra na sat. Shvatili su da bi dodatak kompresora na samom automobilu povećalo brzinu automobila. Kompresor bi mogao biti električni ili čak pogonjem malim klasičnim motorom na unutrašnje izgaranje. No čak i ta promjena bi uvelike smanjila emisiju štetnih plinova jer motor ne bi uopće radio na malim brzinama.
Domet ovakvog automobila je također predstavljao problem. Kao i svi automobili, vozilo koje pokreće komprimirani zrak može voziti onoliko koliko ima „goriva“ u svom spremniku, a pohrana komprimiranog zraka iziskuje spremik koji je jači od čelika da bi podnio veliki pritisak pod kojim bi se zrak sabijao u njemu.
S druge stane pohrana komprimiranog zraka pod velikim pritiskom je puno manji problem i manje je opasna od pohrane prirodnih plinova ili hidrogena. Naravno u svemu ovome postoji i problematika sigurnog i brzog punjena spremnika – većini kompresora bi bilo potrebno barem pola sata da napune optimalan spremnik automobila.
Tata je trenutačno jedini proizvođač automobila koji se posvetio ovakvom ekološkom pogonu. Honda je još 2010., najavila automobil pogonjen komprimiranim zrakom – koje je ovaj proizvođač nazvao Zero Pollution Motors, koje je Honda bila odlučila proizvoditi u SAD-u, no iako je to najavljeno prije dvije godine, sve je ostalo samo na ideji. Čak što više Honda je ovo pogonsko rješenje maknula sa svojih web stranica.
Ako Tata uspješno riješi sve ove nedostatke pogona na komprimirani zrak to će uvelike smanjiti emisiju štetnih plinova u Indiji – i možda čak potpuno zamijeniti klasične pogone s unutrašnjim sagorijevanjem.