Vaper club

e-cigarete forum
Zadnji put si ovdje bio: 18 srp 2019 07:39. Sada je: 18 srp 2019 07:39.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




 [ 2 post(ov)a ] 
Autor Poruka
 Naslov: Mađarska
PostPostano: 19 srp 2013 07:51 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10971
Lokacija: Samobor
slikaslika :sanja: :ali: :51:


Mađarska pozvala MMF da isprazni urede u Budimpešti i napusti zemlju


Mađarska populistička vlada na čelu s premijerom Viktorom Orbanom je odlučila zatvoriti ured 'Međunarodnog monetarnog fonda' u Budimpešti i time dala do znanja da želi prekinuti sve odnose s tom međunarodnom financijskom institucijom.

Guverner Mađarske središnje banke, Gyorgy Matolcsy, 15. srpnja je direktorici Međunarodnog monetarnog fonda, Christini Lagarde, uputio pismo u kojem poziva 'MMF da zatvori svoj ured u Budimpešti, jer kako Mađarska još ove godine namjerava isplatiti sav dug prije ugovorom predviđenog roka do kraja 2014. ne postoje nikakvi razlozi koji bi opravdali prisustvo ureda, koji je zbog potpisanog ugovora o zajmu nadzirao monetarnu politiku u Mađarskoj'.

MMF se sa svoje strane oglasio 'kako mandat njihove predstavnice u Budimpešti, Iryne Ivaschenko, ionako ističe, te da od trenutka kada zemlja domaćin donese ovakvu odluku, središnjica MMF-a ne namjerava tražiti njezinu zamjenu i povući će se do kraja kolovoza ove godine'.

Odnos između MMF-a i Mađarske je od samih početaka bio u najmanju ruku napet. Sukob s MMF-om je uzrokovao sukobe i na relaciji Budimpešta-Bruxelles i na račun Viktora Orbana su zbog kontroverzi u izmjenama mađarskog ustava stizale optužbe 'kako je u zemlji stvorio opasnu klimu u kojoj je moguć povratak fašizma'.

Iako je mađarski ustav izmjenjen s nekoliko krajnje kontroverznih amandmana, s druge strane se mora priznati kako se mađarski premijer preuzimajući nadzor nad Mađarskom središnjom bankom, nacionalizacijom mirovinskog sustava i uvođenjem visokih poreza velikim kompanijama ipak uspio suprotstaviti svemoći 'Trojke' (MMF/ESB/EU), no time je počinio 'smrtni grijeh' zbog čega se Mađarskoj čak prijetilo sankcijama predviđenima za zemlje članice EU.

Ovakav slučaj još nije zabilježen u Europskoj Uniji i Viktor Orban se složio s inicijativom svog suradnika iz stranke 'FIDESZ', bivšeg ministra gospodarstva i aktualnog guvernera MSB, Gyorgya Matlocsya.

Matlocsy direktoricu MMF-a, Christine Lagarde, podsjeća kako je otvorila svoje predstavništvo u Mađarskoj u trenutku kada je zemlja prolazila kroz tešku gospodarsku krizu i pred prijetnjom državnog bankrota. U godinama koje su slijedile različite vlade desnog centra koje su vladale zemljom prihvatile su financijsku pomoć u iznosu cca, 20 milijardi eura, između ostalog i od Svjetske banke. Do kraja ove godine će Mađari vratiti posljednju ratu zajma u iznosu od 2,2 milijardi eura i dakle, kako piše guverner, 'od tog trenutka je razgovor završen'.

'Početkom 2013. je MMF završio s procedurama vezanim uz nadzor otplate zajma i od sada pa nadalje nema nikakvog razloga da bi imao ured ovdje u Budimpešti', poručuje Matlocsy.

Analitičari ovaj potez tumače kao početak kampanje za parlamentarne izbore koji će se u Mađarskoj održati u proljeće 2014. i otplatom duga, te stjecanjem neovisnosti u odnosu na 'međunarodne centre moći' Orban želi mađarskoj javnosti poslati jasnu poruku kako se on i FIDESZ znaju brinuti za mađarske nacionalne interese.

Tijekom svog mandata je Orban često i oštro kritizirao MMF zbog načina kojim je upravljao krizom, kao i zbog pretjerano oštrih mjera štednje kojima je uvjetovao zajam. Optuživao je MMF 'kako želi uzeti novac od umirovljenika i pokloniti ga bankama', no treba reći kako je u isto vrijeme dok su trajali verbalni sukobi na relaciji Budimpešta-MMF, Viktor Orban zatražio dodatni zajam u iznosu od 15 milijardi eura kojim je u Mađarskoj htio osnovati 'Fond sigurnosti', no iz Washingtona nikad nije stigao odgovor na taj zahtjev.

Guverner MSB, Gyorgy Matolcsy, tvrdi kako se 2008. morao obratiti MMF-u i EU zbog pogreški koje su počinile prijašnje vlade koje nisu bile u stanju predvidjeti posljedice svjetske gospodarske i financijske krize.
'Mađarskoj je dobro došla ta pomoć, ali kako je monetarni sustav u Mađarskoj trenutno stabilan i deficit ne prelazi propisanu granicu od 3% BDP-a, sad se zemlja nalazi u posve drugim okolnostima koje ukazuju kako je ured MMF-a u Budimpešti nepotreban', tvrdi bivši ministar gospodarstva i aktualni guverner MSB, a to potvrđuju i službeni podaci o svim transakcijama između Mađarske i MMF-a.

Sukob s Europskom Unijom

Neslaganje mađarskog premijera s međunarodnim financijskim centrima se pretvorilo u otvoreni sukob s institucijama EU što se vidjelo početkom ovog mjeseca tijekom zasjedanja Europskog parlamenta na kojem se raspravljalo o eventualnim kršenjima ljudskih prava i sloboda u Mađarskoj.

'Borio sam se protiv komunističkog režima i ne želim više ponoviti to iskustvo. Mi u Mađarskoj ne želimo Europu u kojoj će se voditi briga o zemljama koja podrazumijeva uskraćivanje sloboda. Ne želimo Europu u kojoj moćni mogu iskorištavati slabije i u kojoj se samo male zemlje moraju odnositi s poštovanjem prema velikima, a ne i obratno. Boriti ćemo se protiv svih onih koji žele nametnuti neku vrst carstva, jer ne vjerujemo u Europu podčinjenih nego u Europu slobodnih', ovom izjavom je Viktor Orban odbacio sve optužbe koje su na njegov račun stizale iz Bruxellesa i to je učinio u velikoj dvorani Europskog parlamenta u Strassbourgu gdje je sudjelovao u raspravi o rezoluciji koja je trebala osuditi 'kršenje temeljnih prava propisanih regulativom Europske unije od strane Republike Mađarske'.

U tijeku diskusije oko nacrta rezolucije "Povjerenstva za ljudska prava EU" sastavljene na temelju izviješća eurozastupnika iz Portugala, Ruia Tavaresa, Mađarsku se optuživalo za kršenje ljudskih prava, diskriminaciju manjina, uplitanje u rad pravosuđa, uglavnom svega onog što su Mađari izglasali u četiri izmjene ustava u samo godinu dana.

Zastupnici u Europskom parlamentu su mađarskim dužnosnicima preporučili da promijene sporne odluke u mađarskom ustavu u protivnom bi Vijeće ministara moglo sugerirati da se ograniče neka od prava Mađarske kao zemlje članice EU, uključujući i pravo glasa u Vijeću Europe.

Orban se nije dao uplašiti i izjavio je 'kako se radi o opasnoj namjeri da se utvrde novi kriteriji u osudi jedne punopravne članice koji nisu predviđeni nijednim ugovorom'.

'Nemam nikakvih iluzija oko ishoda glasovanja ovog izvješća, no svi oni koji podignu ruku za njegovo usvajanje zloupotrijebili su svoj položaj. Ovo izvješće je netočno i izrazito ofenzivno prema Mađarskoj'.

'Vi kažete da branite Mađare. Od koga ih branite? Vi ste član EU, Mađarska je članica EU i Vi samo morate osigurati funkcioniranje pravne države u vašoj zemlji', Viktoru Orbanu je tijekom rasprave poručio Hanes Swoboda.

Ni nakon izjava ostalih zastupnika i optužbi 'kako on ne brani interese mađarskog naroda, nego svoje osobne', Orban se nije dao omesti i nakon što je izvješće usvojeno mađarski premijer je Europsku Uniju usporedio sa Sovjetskom Savezom i Varšavskim paktom, te svima nazočnima poručio:

'Od raspada sovjetskog imperija nijedna strana sila se nije tako otvoreno uplitala i u suprotnosti s međunarodnim pravom ugrožavala neovisnost Mađarske'.

U jednom se dijelu svakako možemo složiti s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, pogotovo u onom u kojem se pokušava suprotstaviti MMF-u, Svjetskoj banci, Europskoj središnjoj banci i Bruxellesu, te kada se ne ustručava otvoreno odgovoriti na kritike upućene od strane predstavnika EU institucija.

Međutim, kriminalizacija beskućnika (što je u Mađarskoj postalo kazneno djelo), uskraćivanje prava parovima koji nisu vjenčani ili koji nemaju djece da se zovu 'obiteljima', zabrana vrijeđanja 'ponosa mađarske nacije' u medijima (iako nije definirano što je točno taj 'ponos'), definiranje stare Komunističke partije kao 'kriminalne organizacije', čime je praktično kriminalizirao sve Mađare koji su bili u Partiji jer je funkcija koju su obavljali u javnim službama to od njih zahtijevala, privremena zabrana izlaska iz zemlje studentima po završetku školovanja i uskraćivanje prava pojedinim vjerskim zajednicama i manjinama je krajnje upitno.

Mađarska i Viktor Orban nakon pada Berlinskog zida

Nakon pada Berlinskog zida 1989. su se u Mađarskoj preko dva desetljeća smjenjivale vlade od socijalističkih do liberalnih, od proeuropskih do nacionalističkih. U 23 godina 'slobodne' Mađarske je jedan čovjek bio prisutan u svim sazivima mađarskog parlamenta i taj je čovjek aktualni premijer Viktor Orban. Još kao mladić je bio izuzetno aktivan u političkom životu Mađarske i bio dio antikomunističke i liberalne struje, zbog čega cijelo vrijeme imao potporu velikih europskih zemalja i Sjedinjenih Država.

Na prvim izborima u Mađarskoj Viktor Orban i njegova Demokratsko-liberalna stranka su bili u oporbi i to sve do 1998. kada je uspio pobijediti na izborima posvećuje više pažnje problemima u domovini, a manje onima u Europi. Ta promjena u političkoj misli je od nekih definirana kao 'politička izdaja' i na njegov su račun uslijedile brojne kritike, bilo od starne zapadnih medija, prije svega austrijskih, njemačkih i engleskih). Optuživan je za antisemitizam, da proganja romsku nacionalnu manjinu i da Mađarskom želi vladati autokratski.

Iako je gospodarski rast i povećanje broja zaposlenih u Mađarskoj stvorilo novi srednji sloj, 2002. gubi izbore od kandidata socijalista, nepoznatog i bez ikakve karizme ekonomista Petera Medgyessya. Politički je poražen i 2006., a vlade koje su zemlju vodile do 2010. su se žestoko zalagale za ulazak Mađarske u EU. Budimpešta je svoju sudbinu vezala za Bruxelles 2004., iako nije postala članicom euro-zone.

Odmah po ulasku u Europsku Uniju monetarna polika Mađarske je pretrpjela težak udarac. Zbog pravila u privatizacijskom procesu i zbog obveze poštivanja konkurencije Mađarska se država morala odreći najvećih i najprofitabilnijih tvrtki. 2010. Orban po drugi put pobjeđuje na izborima i odmah se našao u situaciji da mora nastaviti s onim što je glede fiskalne politike s EU dogovorila bivša vlada.

Mađarska se sada nalazi u nepovoljnoj situaciji jer deficit u odnosu na BDP prema ugovoru EU ne smije prelaziti 3%, a sva predviđanja govore kako će on u 2013. iznositi 3,3%. Premijer i vlada tvrde 'kako deficit neće biti veći od 2,7%'.

Orban tvrdi 'kako su državne financije u redu i kako neće biti nikakvih povećanja poreza kojima bi se opteretili građani, te mali i srednji poduzetnici i kako neće biti rezanja javne potrošnje'. Glasnogovornik vlade, Andras Giro-Szasz, jamči kako će vlada, ako bude bilo potrebno, obustaviti radove i blokirati već predviđena ulaganja, kao na primjer obnovu trga Layosha Koshuta na kojem se nalazi zgrada parlamenta i izgradnju novog stadiona u Budimpešti. Ukoliko to ne bude dovoljno, vlada namjerava povećati poreze bankama i uvesti prirez na finanacijske transakcije.

Još jedna od odluka koju su teško primili Europa i mediji je uvođenje poreza na profit najvećim kompanijama u zemlji, a koje su skoro sve u rukama stranaca i koje su aktivne u ključnim sektorima: financijskom, telekomunikacijama i prodaja prehrambenih proizvoda. Zbog tog dekreta je Viktora Orbana i njegovu vladu na sudu u Strassbourgu tužilo 13 multinacionalnih kompanija koje posluju u Mađarskoj.

U 2011. godini je mađarska vlada provela re-nacionalizaciju mirovinskih fondova koji su bili u rukama privatnika, a koji su vrijedili 10 milijardi eura. Te je fondove 1998. na preporuku MMF-a uvela tadašnja socijaldemokratska vlada i oni su u stvari bili prvi korak ka privatizaciji javnog zdravstva. Polovina od tog novca je potrošena na smanjenje javnog duga, a druga polovina, što je u stvari bio profit koji se akomulirao u 12 godina postojanja fondova, podijeljeno je onima koji su u njih uplaćivali svoj novac. Orban je uspio iznova ući u posjed nama dobro poznate naftne kompanije MOL, čije je dionice 2009. kupila ruska kompanija Surgutneftegaz povezana s Kremljom.

U ožujku ove godine je parlament je usvojio ustavne amandmane o kojima smo govorili i njima vlada ima veće ovlasti jer je umanjena uloga Mađarskog ustavnog suda. Odmah po izglasavanju izmjena ustava, predsjednik Europske komisije, José Manuel Barroso, zatražio je od Budimpešte da se pokrenu pregovori kako bi se utvrdilo da li je novi mađarski ustav kompatibilan s principima i pravom Europske Unije. U Bruxellesu su izmjene ustava doslovno nazvali 'državnim udarom' i tvrdili su kako su izmjene usvojene protiv volje naroda i oporbe. Naravno, kada je prije osam godina parlament potpisivao pristupanje Europskoj Uniji, volja mađarskog naroda nije bila presudna za bruxelleske tehnokrate i Europsku komisiju.

Nema sumnje kako će Bruxelles učiniti sve kako bi kontroverznog mađarskog premijera spriječio da pokida okove kojima su prethodne vlade mađarski narod vezale za Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, a da li se u Viktora Orbana radi o populističkoj demagogoji ili će nastaviti ići putem koji Mađarsku vodi u punu neovisnost (ali na kojem donosi i vrlo diskutabilne zakone) ostaje nam da vidimo.

advance.hr

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Mađarska
PostPostano: 06 srp 2014 15:41 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10971
Lokacija: Samobor
Banke u Mađarskoj imaju 90 dana da svakom korisniku kredita u švicarskim francima vrate novac koji je, prema procjeni mađarskih vlasti, zarađen na razlikama u tečaju i povećanim kamatnim stopama nakon što je vrijednost švicarskog franka ojačala u proteklim godinama krize. Ta obveza proizlazi iz zakona koji je u petak usvojen u mađarskom parlamentu i koji je jedan od najbrutalnijih zakona protiv stranih banaka u jednoj od zemalja srednje i istočne Europe.

Kako javlja list Financial Times, dionice Erste grupe, austrijske banke koja operira i u Mađarskoj, odmah su pale 15 posto nakon što se pokazalo da bi ta banka zbog novog mađarskog zakona mogla izgubiti čak do 1,6 milijardi eura. Viceguverner Mađarske središnje banke Adam Balog procjenjuje da će ukupan trošak za sve banke biti između 2 i 3 milijarde eura, piše FT. Osim Erste banke, taj zakon tiče se i mađarske OTP banke, austrijske Raiffeisen banke i talijanske Banca Intensa.

Baš kao i mnogi Hrvati, stotine tisuća Mađara podizale su do 2009. kredite u švicarskim francima, no u krizi je mađarska forinta izgubila oko 60 posto vrijednosti prema švicarskom franku. Mađarski premijer Viktor Orban od dolaska na vlast 2010. najavljivao je da će prisiliti banke da vrate Mađarima razliku nastalu nakon turbulencija u tečaju franka, a u petak je to i formalno realizirao.

Banke imaju 90 dana da vrate novac, ali prvo imaju 30 dana tijekom kojih mogu svaki pojedinačni slučaj dati na odlučivanje sudu. To mogu učiniti ako smatraju da je klijent u trenutku sklapanja ugovora o kreditu bio jasno informiran o uvjetima.

Upravo zbog ništetnih i nepoštenih ugovornih odredaba u kreditima u švicarskim francima, pri sklapanju kojih potrošači nisu bili posve informirani o svim parametrima, sudac Radovan Dobronić je usvojio tužbeni zahtjev udruge Potrošač protiv osam banaka u Hrvatskoj. Utvrdio je da su povrijeđeni kolektivni interesi potrošača od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008. te da ta povreda i dalje traje.

Sudeći po svemu što je prethodilo sklapanju ugovora, našao je neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana. O žalbi banaka na Dobronićevu presudu, Visoki trgovački sud najavio je odluku za 30 dana.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 [ 2 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika: crawl i 0 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
HR (CRO) by vaper club