Transatlantic Trade and Investment Partnership

tama

http://www.index.hr/vijesti/clanak/mvep ... 92520.aspx

Kinta

Stvara li se raskol u Berlinu? Zamjenik njemačke kancelarke kritičan po pitanju njenog stava prema TTIP-u: "Izjava da će pregovori biti kompletirani pod bilo kojim uvjetima do kraja godine je pogrešna"

Zamjenik njemačke kancelarke Angele Merkel, Sigmar Gabriel, kritizirao je njen pristup prema TTIP-u ističući kako bi implementacija ovog sporazuma sada dovela do nepovoljnih uvjeta po Njemačku.

"Bilo je pogrešno od nje kada je, u euforiji posjete Baracka Obame Njemačkoj, rekla da će se pregovori oko TTIP-a pod bilo kojim uvjetima kompletirati do kraja ove godine, a nedavno je i ponovila tu izjavu", istaknuo je Gabriel u razgovoru za regionalni list RND.

Izgleda kako u vrhu njemačke Vlade dolazi do oprečnih stavova glede kontroverznog sporazuma o slobodnoj trgovini. Sve veći broj njemačkih političara kritično gleda na vrlo popustljiv stav kancelarke Merkel prema američkoj politici. Ti stavovi postali su očiti u jeku Snowden skandala, a njena snažna potpora za TTIP još jednom pokazuje kako Merkel gotovo bez pogovora prihvaća američke stavove.

Kinta

Zapalite svijecu i otvorite bocu vina:

Kraj kontroverznog projekta o slobodnoj trgovini? Njemački ministar ekonomije: "TTIP pregovori između EU i SAD-a su propali"

Sigmar Gabriel - zamjenik njemačke kancelarke Merkel, ministar ekonomije i lider stranke SPD - rekao je kako su pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a (TTIP) propali.

"Prema mom mišljenju pregovori sa SAD-om su de-facto propali iako nitko za sada još to nije priznao", rekao je ministar Gabriel u razgovoru za ZDF.

"Pregovori su propali zbog činjenice da se Europljani nisu htjeli podrediti američkim zahtjevima", poručio je Gabriel te istaknuo kako dvije strane nisu uspjele pronaći zajednički jezik ni u jednom poglavlju unatoč 14 rundi pregovora.

Jedan od razloga zašto su pregovori propali, tvrdi Gabriel, je i američko protivljenje da se javni natječaji otvore za europske kompanije. "Što se mene tiče, to je protivno slobodnoj trgovini", rekao je.

buje3000

dakle...roots bi bio ponosan :zu:

dajem analizu TTIPa...moju. s kojom sam dobio 4 kod bivšeg dekana kod koga svi izbjegavaju imat diplomski. zato sam lako upo. jer se "znamo" sa predavanja di se ja i on zajebavamo na satu a svi šute jer su "normalni"

taman sam završio pisat 2 dana nakon što su official propali pregovori

na usmenoim sam rasturio. jer sam reko da nisu propali nego da je to pregovaranje američke strane da EU popusti i da ameri dobiju bolje uvijete za zagospodarit Europom :zu:

stalno mene pita, ja mu baljezgam gluposti a nemam pojma. 3 mjeseca komedije. Vinko Kandžija. tko je studiro u Rijeci na Ekonomskom faksu...zna tko je to. tko čita Ekonomske listove...isto zna tko je to. lik je ko ja. lud u glavu i boli ga uvo. majstor

dakle...dobio 4...jer koristim "teorije zavjere" s Advance.hr kao podlogu za analizu. boli mene qurac za europsku komisiju. 60 str stranja s tog izvora...8 stranica moje analize s pravih sajtova. dat ću sutra cijeli diplomski tu na upload. kao...do 50 stranica...samo relevantni izvori. pitam ja asistenta...oćeš da to bude diplomski ili završni? :zu:

zato ima 81

kaže asistent...može bit znanstveni članak. jebe se meni. ja moram nać posao u 2mjeseca inače propada stručno osposobljavanje 1 godinu za iskustvo. našao sam stručno. GPP Mikić. rokenroll firma za rokenroll ljude. za hedoniste i gurmane. gdje se tvoja upornost cijeni. Direktor 5 godina stariji od mene. Car. nema druge riječi. šefica...kad trebaš pomoć, pušta sve i pomogne ti. zna sve u računovodstvu. o svemu.

slika

buje3000

7. PERSPEKTIVE RAZVOJA TTIP-A

Potpisivanjem Sporazuma uspostavila bi se najveća zona slobodne trgovine na svijetu. Ovaj dogovor bi postavio nove standarde, ne samo za budućnost bilateralne razmjene i ulaganja između EU i SAD-a, nego i za razvoj globalnih pravila. Sporazum bi imao ogroman utjecaj na stvaranje novih radna mjesta i gospodarski rast s obje strane Atlantskog oceana. Prema studiji Francois i suradnika (2013), temeljenoj na Computable General Equilibrium ekonometrijskom modelu, a na pretpostavci pune zaposlenosti, procjenjuje se da bi, ako ovaj Sporazum dođe na snagu i gospodarstva se potpuno prilagode, do 2027. godine, BDP EU porastao za 0.5%, odnosno za 120 milijardi eura, a BDP SAD-a za 0.4% odnosno 95 milijardi eura. Povećanje BDP-a za 0.5% ekvivalent je dvije trećine godišnjeg proračuna EU. Taj porast se očekuje kao rast pozitivnih čimbenika iz godine u godinu, ali tek kad Sporazum bude u potpunosti implementiran u oba gospodarstva, a to se očekuje 2027. godine.
Smanjenje necarinskih trgovinskih barijera je ključan pokretač navedenih „dobitaka“. Procjena je da 80% od ukupnih dobitaka dolazi od rezanja troškova nametnutih od dvostrukih standarda i postupaka odnosno smanjenjem birokracije.

Pozitivni učinci koje bi generirao Sporazum rezultat su povećanja razmjene i povećanje učinkovitosti rada. Prema analizi studije, izvoz u SAD bi se do 2027. godine povećao za 28% i procjenjuje se da bi vrijednost povećanja izvoza iznosila 197 milijarde eura. Vrijednost uvezene robe iz SAD-a bi se također povećala za oko 159 milijardi eura.
Izvoz SAD-a i EU-a u prema ostatku svijeta bi se povećao za više od 80% odnosno 33 milijarde eura, čemu bi najviše doprinijelo smanjenje troškova povezanima s necarinskim tarifnim barijerama i usklađenju tehničkih standarda proizvoda, tako da preinake iz Sporazuma ne bi utjecale samo na razmjenu EU-a i SAD-a.
Sveukupno gledano, ukupan izvoz EU povećao bi se za 6% i dodatnih 220 milijardi eura, a izvoz SAD-a za 8% ili 240 milijardi eura prodanih roba i usluga. Ukupni uvoz povećao bi se za oko 5% u oba gospodarstva, tj. 226 milijardi eura u EU i 200 milijardi eura u SAD-u.

Tablica 8: Promjene u izvozu i uvozu EU po sektorima u postotnom udjelu, u milijunima eura
Ukupan izvoz Ukupan uvoz
Manje Ambiciozno Ambiciozno Manje ambiciozno Ambiciozno
Sektor Postotak Mln € Postotak Mln € postotak Mln € Postotak Mln €
Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo 0.22 936 0.41 490 3.84 1,953 5.22 2,657
Ostatak primarnog sektora -0.02 -29 0.24 313 0.78 5.424 1.05 7,322
Prerađena hrana 5.21 9,252 9.36 16,620 6.56 5,364 10.07 8,628
Kemikalije 5.07 19,368 9.26 35,405 5.67 18,376 9.01 29,183
Električni proizvodi 0.04 35 -0.01 -10 3.10 10,706 5.87 20.298
Motorna vozila 20.11 45,699 41.75 94,857 24.14 44,039 43.11 78,626
Ostala trans-portna oprema 3.26 5,357 6.10 10,032 6.72 6,208 11.21 10,353
Ostali strojevi 1.68 10,072 1.47 8,810 1.05 5.055 1.54 7,418
Metalurgija 7.15 9,875 12.07 16,656 5.25 18.552 9.76 34,483
Drvo, papir. Proizvodi 2.16 2,936 4.19 5,694 5.65 3,673 11.20 7,277
................... ........... .......... ............. ............. ............. ........... ............. ...........
Ukupno 3.37 125,235 5.91 219,970 2.91 128,424 5.11 225,899
Izvor: izrada autora prema Francois i sur., 2013, str. 64

Procjena je da bi u EU najveće koristi od Sporazuma imala automobilska industrija s rastom izvoza u SAD od 20,11 do 41,75%, zatim sektor metalurgije, čiji izvoz bi porastao od 7,15 do 12,07%, procesirani prehrambeni proizvodi bi imali rast od 5,21 do 9,36%, kemikalije od 5,07 do 9,26% i ostala transportna sredstva 3,26 do 6,1%. Ukupan izvoz u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu se procjenjuje da bi se povećao do 0.41% iako postoji mogućnost da bi negativni utjecaj postojao u određenim podsektorima. Ukupno povećanje izvoza EU procijenjuje se od 3.4 do 6%.

Kao rezultat Sporazuma seoba radnika između sektora je procijenjena na oko 7 preseljenih na 1000 kroz period od 10 godina. No to je mala promjena uzevši u obzir da prirodna kretanja radnika između sektora iznosi 37 na 1000 radnika svake godine. Potrošači će biti na dobitku od jeftinijih proizvoda. Po procjeni, porast pozitivnih čimbenika može se prevesti kao da prosječno četveročlano europsko domaćinstvo ima jednokratno povećanje budžeta od oko 545 eura na godinu, kao rezultat kombiniranog učinka povećanja nadnica i smanjenja cijena.

TTIP sporazum bi bio od koristi ne samo EU i SAD-u nego i njihovim trgovinskim partnerima širom svijeta. Procijenjeno je da bi ostatak svijeta imao koristi od TTIP-a u iznosu od 99 milijardi eura. Ekonomski rast EU i SAD-a znači i veću razmjena roba i s drugim zemljama zbog pozitivnih efekata prelijevanja zajedničkog regulatornog pristupa EU i SAD-a koji bi smanjio troškove razmjene s tim tržištima. Taj efekt bi nastao prvenstveno zbog povećanja raspoloživog novca u SAD-u i EU, koje podiže potražnju za robama trgovinskih partnera ali i potražnju za robama iz drugih zemalja, što se je uzrok povećanju uvoza, ne samo iz SAD-a nego i ostatka svijeta. Isto tako, povećanje potražnje za proizvodima i uslugama europskih i američkih poduzeća, znači i povećanje njihovih narudžbi od lanaca dobavljača širom svijeta. Pozitivni učinci regulatorne suradnje također bi se utjecao na smanjenje troškova uvoza roba iz ostatka svijeta. Ta tvrdnja temeljena je na mogućnosti da usred smanjenih regulatornih barijera između SAD-a i EU i kroz stvaranje zajedničkih standarda SAD-a i EU-a, izvoznicima iz trećih zemalja olakšan je izvoz u SAD i EU jer se proizvodi prilagođavaju samo jednom tržištu. Uvidom u popis postojećih regulatornih barijera, istraživači su zaključili da je realno pretpostaviti kako bi zbog smanjenja troškova od uklanjanja necarinskih trgovinskih barijera, treće zemlje imale koristi u iznosu od 20%, a 80% bi na dobitku bile SAD i EU (Francois i sur. 2013).

Uz ovu studiju, napravljene su još 3 studije na CGE modelu, i sve pokazuju slične rezultate.

Jedna alternativna studija, prema Jerome Capaldo (2014), rađena po modelu UN Global Policy, koja se ne temelji na pretpostavci pune zaposlenosti, pokazala je da bi pod utjecajem TTIP-a došlo do pada BDP-a, osobnog dohotka i povećanja nezaposlenosti te povećanja financijske nestabilnosti. U periodu od deset godina, dogodilo bi se smanjenje neto izvoza za 2.07% za europske zemlje na sjeveru, a slijede Francuska s smanjenjem od 1.9%, Njemačka 1.14% i Velika Britanija s 0.95% . TTIP bi doveo i do smanjenja BDP-a, najviše u sjevernim zemljama EU-a s 0.5%, u Francuskoj s 0.48% i u Njemačkoj 0.29%. Slijedilo bi i smanjenje dohotka radnika. Francuski radnici bi imali najveći gubitak od 5.500 eura po radniku u periodu od 10 godina od implementacije TTIP-a, sjeverne zemlje EU-a 4.800 eura po radniku, Velika Britanija 4.200 eura i Njemačka 3.400 eura po radniku. Po studiji, TTIP bi doveo do gubitka radnih mjesta. Izračunato je da bi 600.000 radnih mjesta bilo izgubljeno u EU. Najviše pogođene bi bile zemlje na sjeveru EU s gubitkom od 223.000 radnih mjesta, a slijedi Njemačka s 134.000, Francuska s 130.000 i zemlje na jugu EU-a s 90.000 izgubljenih radnih mjesta. Isto tako, Sporazum bi doveo do smanjenih prihoda država. Suficit neizravnih poreza kao što su porez na promet ili PDV bi se smanjio u svim zemljama EU, a najviše u Francuskoj za 0.64% te bi se povećao deficit svake države članice.

Povećanjem razmjene dobara između EU i SAD-a, smanjuje se potreba za razmjenom dobara između članica EU. Trgovinska politika EU temeljena je na razmjeni dobara unutar EU, i prema ovoj studiji, povećanje razmjene s SAD-om i ostatkom svijeta zapravo šteti razmjeni članica EU i procesu integracije EU. Kako se predviđa da bi porastao izvoz EU u SAD za 60%, tako se procjenjuje da bi razmjena između članica EU-a pala za 21 do 41% . Čak i ako bi povećani izvoz u SAD donio veću potražnju i ekonomsku aktivnost za robama iz EU, veće oslanjanje na SAD kao izvozno tržište bi EU činilo osjetljivom na uvjete u SAD-u. Kada bi EU mogla učinkovito provoditi politike protiv cikličkih nestabilnosti, ova veća ovisnost ne bi bila važna. Trenutnoj institucionalnoj strukturi EU nedostaje središnje fiskalno nadzorno tijelo što u praksi onemogućava vlade zemalja članica, kroz ugovor iz Maastrichta, provođenje fiskalne ekspanzije. Ovi čimbenici ukazuju da bi TTIP mogao uvesti EU u period više nestabilnosti (Capaldo, 2014).

Kako su pregovori vođeni u tajnosti, kod Europljana je to izazvalo strah kao kod nijednog drugog sporazuma. Obećanja o jeftinijim proizvodima shvaćaju se kao uvoz jeftinih prehrambenih proizvoda iz SAD-a, što uzrokuje bojazan da će njihov uvoz imati negativne posljedice za mala i srednja poduzeća u EU. Također, mišljenja su da će američki genetski modificirani prehrambeni proizvodi lakše dolaziti do europskih potrošača, te da će se Sporazumom ukinuti zabrana uvoza piletine dezinficirane u kloru. Bojazan je i da će se plasirati na tržište genetski modificirani prehrambeni proizvodi i meso životinja hranjene raktopaminom, hormonom rasta, te da će se uvoziti povrće koje je prethodno bilo izloženo pesticidima koji su zabranjeni u EU (Rak Šajn, 2014). U SAD-u i EU različito se pristupa sigurnosti hrane, tako što se u EU dokazuje da korištene tvari nisu opasne za zdravlje ljudi, dok u SAD-u se mogu koristiti sve tvari dok se ne dokaže da su štetne za zdravlje. Bojazan je i da će se razina zaštite smanjiti, zato što u EU su na snazi zakoni koji su, po mišljenju europske javnosti, oštriji od američkih.
Restrikcije u bankarskom sektoru, koje su stavljene na snagu da preveniraju financijske havarije kao što je ekonomska kriza iz 2008. godine, mogle bi biti ukinute. Također, smatra se da će kroz TTIP smanjiti privatnost na Internetu tako što bi se uvele sve temeljne odredbe ACTA-e , koja je odbačena u Europskom Parlamentu. Mišljenje je i da će se povećati nezaposlenost prelaskom na „američki sistem“ što bi značilo slabljenje sindikata i radničkih prava. No, ono što najviše zaokuplja žitelje EU je da bi uspostavom TTIP-a pojedine korporacije postale moćnije od državnih vlada tako da vlade više ne bi bile u stanju regulirati tržište i ograničavati moć korporativnog kapitala. Uspostavom ISDS-a (Sistema za rješavanje sporova između države i investitora), korporacije bi dobile mogućnost pokretanja tužbe protiv države ukoliko politika države prouzročuje gubitak profita korporacije (Marjanović, 2014).

Mišljenje je i da bi TTIP otvorio europski zdravstveni sustav, obrazovanje i opskrbu vodom američkim privatnim poduzećima. Europska komisija je tvrdila da javne službe nisu vezane za TTIP, no britanski ministar trgovine je potvrdio da se i o toj temi pregovara (Williams, 2015).

Otpor prema Sporazumu pojavljuje se među građanima EU, a najglasniji je u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji. U srpnju 2014. godine organiziraju se prvi prosvjedi u Francuskoj pod sloganom Stop TAFTA . U lipnju počela se potpisivati peticija Svi protiv TAFTA-e. Sudionici ovog pokreta isticali su da se protive mogućim negativnim posljedicama potpisivanja Sporazuma i samom Sporazumu. Prosvjednicima se priključuju i neki političari u Njemačkoj i Francuskoj i većinom desno orijentirane stranke. Kako se sve više raspravlja o TTIP-u, sve više je protivnika potpisivanja Sporazuma. Tijekom svibnja 2015. godine počinju učestali prosvjedi diljem EU, a kulminacija prosvjeda je prosvjed u Berlinu održan 10. listopada 2015. godine (Johnston, 2015).
Peticiju protiv potpisivanja TTIP-a „Stop TTIP and CETA “ dosada je potpisalo 3,454.809 građana EU (Stop TTIP and CETA, 2016).

Početkom svibnja 2016. godine nizozemski Greepeace objavio je tajne dokumente o pregovorima TTIP-a iz travnja 2016. održanih u New Yorku koji su procurili u javnost. U tim dokumentima se ističe da pregovarači SAD-a pritišću europske pregovarače da će reducirati carine na uvoz europskih motornih vozila ako EU popusti trenutnom stajalištu o uvozu poljoprivrednih proizvoda, uključujući i genetski modificiranu hranu, čija štetnost nije znanstveno dokazana. Isto tako, SAD odbija prijedlog EU-a prema kojem bi se privatni arbitražni sudovi za tužbe poduzeća zamijenili regularnim sudovima. SAD prihvaća zabranu proizvoda samo ako se podnese znanstveni dokaz da proizvod ugrožava zdravlje. Dokumenti potvrđuju da TTIP sadrži odredbe po kojima se američkim poduzećima omogućuje mijenjanje europskih zakona i slabljenje zaštite potrošača. SAD pozivaju EU procijeniti druge mogućnosti o zabranama na što EU navodi da će donijeti vlastite odluke o uvozu američkih GM proizvoda. Isto tako, nigdje se ne spominju ograničenja CO2, koja su propisana u EU. Izostavljanjem uredbe za reguliranjem trgovine za dobrobit ljudskog, životinjskog i biljnog zdravlja sugerira da obje strane u pregovorima stvaraju režim koja stavlja dobit ispred dobrobiti ljudi, životinja i bilja (Vladimir, 2016).

Europske udruge za zaštitu potrošača ocjenjuju da ti dokumenti potvrđuju njihove strahove o ciljevima SAD-a na europskom tržištu prehrambenih proizvoda. Iako potvrde o autentičnosti ovih dokumenata zasad nema, po primitku tih dokumenata, Greenpeace Nizozemska poslali su dokumente renomiranom istraživačkom poduzeću Rechercheverbund NDR WDR koji su ih analizirali i usporedili s postojećim dokumentima (Greenpeace, 2016). Europski povjerenik za trgovinu Cecilia Malstrom upozorava na mogućnost pogrešnog tumačenja ovih dokumenata..

Nakon curenja tajnih dokumenata u javnost, francuski predsjednik Francois Hollande izjavio je da će blokirati potpisivanje ovog sporazuma, te da će odbaciti potpisivanje sporazuma u ovoj fazi navodeći da se Francuska protivi nereguliranoj slobodnoj trgovini (Francis, 2016). Francuski političari izjavili su da postoji mogućnost zaustavljanja pregovora zbog nemogućnosti dogovora oko bitnih pitanja.

Potpisivanjem Sporazuma uspostavila bi se najveća zona slobodne trgovine na svijetu. Procjenjuje se da bi, kad se gospodarstva EU i SAD-a potpuno prilagode, do 2027. godine, BDP EU porastao za 0.5%. Smanjenje necarinskih trgovinskih barijera je ključan pokretač tih dobitaka. Procjena je da 80% od ukupnih dobitaka dolazi od rezanja troškova nametnutih od dvostrukih standarda i postupaka odnosno smanjenjem birokracije. Pozitivni učinci koje bi generirao Sporazum rezultat je povećanja razmjene i povećanje učinkovitosti rada. Izvoz u SAD bi se do 2027. godine povećao za 28% i iznos povećanja je oko 197 milijarde eura. Ukupan porast izvoza EU procjenjuje se od 3.4 do 6%. Procjena je da bi u EU najveće koristi od Sporazuma imala automobilska industrija, sektor metalurgije, sektor kemikalija i procesirani prehrambeni proizvodi. Studija Capalda (2014), ukazuje da bi, u periodu od 10 godina, pod utjecajem TTIP-a došlo do smanjenja BDP-a, osobnog dohotka i povećanja nezaposlenosti, povećanja financijske nestabilnosti i smanjenje dohotka radnika. Povećanjem razmjene dobara između EU i SAD-a, smanjuje se potreba za razmjenom dobara između članica EU. Trgovinska politika EU temeljena je na razmjeni dobara unutar EU, i prema ovoj studiji, povećanje razmjene s SAD-om i ostatkom svijeta zapravo šteti razmjeni članica EU i procesu integracije EU.
Otpor prema Sporazumu pojavljuje se među građanima EU, najglasniji je u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji. U srpnju 2014. godine organiziraju se prvi prosvjedi u Francuskoj, potpisuju se peticije protiv TTIP-a a kulminacija prosvjeda je prosvjed održan u Berlinu u listopadu 2015. godine. Početkom svibnja 2016. godine nizozemski Greepeace objavio je tajne dokumente o pregovorima TTIP-a iz travnja 2016. održanih u New Yorku koji su procurili u javnost. Dokumenti ukazuju da pregovori traju o plasiranju poljoprivrednih proizvoda, uključujući i genetski modificiranu hranu na tržište EU. Dokumenti potvrđuju da TTIP sadrži odredbe po kojima se američkim poduzećima omogućuje mijenjanje europskih zakona i slabljenje zaštite potrošača. Nakon curenja tajnih dokumenata u javnost, francuski predsjednik Francois Hollande izjavio je da će blokirati potpisivanje ovog sporazuma, te da će odbaciti potpisivanje sporazuma u ovoj fazi navodeći da se Francuska protivi nereguliranoj slobodnoj trgovini.

buje3000

SADRŽAJ:

1. UVOD…………………………………………………………………………………...1
1.1.Problem, predmet i objekti istraživanja…………………………………….….1
1.2.Svrha i cilj istraživanja……………………………………………………...….2
1.3.Hipoteza istraživanja…………………………………………………………...2
1.4.Metode istraživanja………………………………………………………….....2
1.5.Struktura rada…………………………………………………………………..3
2. ANALIZA TRGOVINE EU…………………………………………………………….4
3. TEORIJSKA I PRAVNA ZASNOVANOST TRGOVINSKE POLITIKE EU……….11
3.1. Teorijska zasnovanost trgovinske politike EU……………………………….11
3.2. Pravna zasnovanost trgovinske politike EU………………………………….15
3.3. Instrumenti zajedničke trgovinske politike EU …………………………….. 16
3.3.1. Zajednička carinska tarifa…………………………………………..16
3.3.2. Instrumenti trgovinske zaštite ……………………………………..19
3.3.3. Uredba o trgovinskim barijerama…………………………………..21
4. STUPNJEVI EKONOMSKIH INTEGRACIJA……………………………………….23
4.1. Preferencijalno grupiranje……………………………………………………26
4.2. Sporazum o asocijaciji………………………………………………………..27
4.3. Zona slobodne trgovine………………………………………………………27
4.4. Carinska unija………………………………………………………………...28
4.5. Zajedničko tržište…………………………………………………………….29
4.6. Ekonomska unija ……………………………………………………………..30
4.7. Potpuna gospodarska integracija ……………………………………………..30
5. TRANSATLATSKO TRGOVINSKO I INVESTICIJSKO PARTNERSTVO.………32
5.1. Pristup tržištu…………………………………………………………………33
5.1.1. Trgovina robom i carine…………………………………………….33
5.1.2. Tržište usluga……………………………………………………….34
5.1.3. Javne nabave………………………………………………………..34
5.1.4. Pravilnik o podrijetlu robe………………………………………….34
5.2. Regulatorna suradnja…………………………………………………………36
5.2.1. Regulatorna suradnja……………………………………………….36
5.2.2. Tehničke barijere trgovini………………………………………….36
5.2.3. Sigurnost hrane i zdravlje biljaka i životinja……………………….37
5.2.4. Kemikalije………………………………………………………….37
5.2.5. Kozmetika………………………………………………………….38
5.2.6. Strojarstvo………………………………………………………….38
5.2.8. Pesticidi…………………………………………………………….39
5.2.9. Informacijska i komunikacijska tehnologija……………………….40
5.2.10. Farmaceutski proizvodi…………………………………………...40
5.2.11. Tekstil …………………………………………………………….40
5.2.12. Motorna vozila……………………………………………………41
5.3. Pravila………………………………………………………………………..42
5.3.1. Razmjena i održivi razvoj………………………………………….42
5.3.2. Energija i sirovine………………………………………………….42
5.3.3. Carine i olakšanje razmjene………………………………………..43
5.3.4. Mala i srednja poduzeća……………………………………………43
5.3.5. Investicije…………………………………………………………..44
5.3.6. Konkurencija………………………………………………………..46
5.3.7. Intelektualno vlasništvo i oznaka zemljopisnog podrijetla…………47
5.3.8. Rješavanje sporova među vladama…………………………………47
5.4. Pregovori ……………………………………………………………………..48
6. UČINCI TRANSATLANTSKOG TRGOVINSKOG I INVESTICIJSKOG PARTNERSTVA NA TRGOVINSKU POLITIKU EU………………………………….52
7. PERSPEKTIVE RAZVOJA TTIP-A…………………………………………………..61
8. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………….69
LITERATURA……………………………………………………………………………73
POPIS TABLICA…………………………………………………………………………81
POPIS GRAFIKONA……………………………………………………………………..81

buje3000

onaj dio s teorijama zavjere...najveći gušt je bilo ovo pisat heheheeheheh

6. UČINCI TRANSATLANTSKOG TRGOVINSKOG I INVESTICIJSKOG PARTNERSTVA NA TRGOVINSKU POLITIKU EU

Gotovo 10 milijuna radnih mjesta u EU direktno ovise o izvozu roba njihovih poduzeća u SAD. Ovim Sporazumom olakšati će se izvoz i uvoz roba i usluga, investiranje, smanjiti birokracija i troškovi povezani s dvostrukim testiranjima roba, ukinuti carine i mjere ekvivalentnog učinka, te će poticati suradnja američkih i europskih vladinih tijela na izradi budućih propisa i zakona. Skup tih mjera rezultirati će povećanjem obujma razmjene, smanjenjem troškova, rastom investicija, porastom broja radnih mjesta, većim izborom roba u trgovinama i nižim cijenama roba na tržištu, što će dovesti do veće konkurencije i gospodarskog rasta i povećanja konkurentnosti oba gospodarstva.

U nastavku je analizirano kako promjene u svakom poglavlju utječu na trgovinsku politiku EU.

Iako polovica dobara u razmjeni SAD-a i EU ne podliježe carini i mjerama ekvivalentnog učinka, dobra koja EU izvozi u SAD nisu cjenovno konkurentna domaćim proizvodima na američkom tržištu (Europska Komisija (1), 2015). Ukidanjem carina na sve proizvode u međusobnoj razmjeni smanjiti će se troškovi po jedinici proizvoda i povećati se će obujam razmjene između ova dva trgovinska partnera. Europska poduzeća ostvariti će uštede na troškovima uzrokovanim trgovinskim barijerama, doći će do efekta prelijevanja, pojavom dodatnih koristi koje nisu izravno povezane s trgovinom (kao što ukidanje carine dovodi do smanjenja jediničnih troškova robe koja se uvozi ili izvozi), čime bi se povećala prodaja, što dovodi do potrebe za većim brojem djelatnika. Poduzećima bi se omogućilo da proizvode više jer bi potražnja bila veća. To bi dovelo do ponude novih radnih mjesta za druge robe koje se već proizvode. Svi ti pozitivni efekti bili bi poticaj za većom razmjenom između EU i SAD-a.

Ukidanjem barijera na tržištu usluga izjednačila bi se poduzeća iz EU sa domaćim poduzećima iz SAD-a po pitanju prikupljanja dozvola te bi poslovali pod istim uvjetima, pogotovo u sektoru javne nabave. Uzajamno priznavanje kvalifikacija radnika, olakšano licenciranje i odobravanje dozvola za rad u inozemstvu, te lakši ulazak u SAD dovesti će do povećanja broja radnih mjesta za europske radnike u SAD-u, ulakšati će se poslovanje europskih poduzeća u SAD-u i što dovodi do povećane potrebe zapošljavanja europskih radnika u SAD-u. Isto tako, olakšati će se investiranje u gospodarstvo SAD-a te povećati dopušteni vlasnički udjeli u američkim poduzećima.
Postoji bojazan da će Sporazum negativno utjecati na kvalitetu usluga u zdravstvenom sektoru i obrazovanju te da osobni podaci neće više biti zaštićeni kao do sada. Maksimizacijom transparentnosti te uvođenjem načela nediskriminacije na prijavu na natječaj za javnu nabavu, povećati će se konkurentnost europskih poduzeća, te će europska poduzeća dobivati više poslovnih prilika za obavljanjem usluga na tržištu SAD-a, što će dovesti do zapošljavanja dodatnog stručnog kadra i viših prihoda radnika europskih poduzeća (Europska Komisija (2), 2015).

Pravilnikom o podrijetlu robe želi se unificirati postupak priznavanja podrijetla robe za poduzeća koja zaista proizvode robu u EU i SAD-u. Ti proizvodi, u međusobnoj razmjeni, biti će oslobođeni plaćanja carine i biti će olakšan njihov uvoz i izvoz u zemlju partnera. Pravilnik će podržavati zahtjeve industrije i promovirati razmjenu i investicije, tako što će troškovi povezani s uvozom i izvozom biti smanjeni ukidanjem dvostrukih provjera u zemlji izvoznici i zemlji uvoznici i zamjenom standardiziranom procedurom jednostavnom za razumijevanje i primjenu kod proizvođača. Novim pravilnikom smanjiti će se broj prijevara, te će i potrošači biti na dobitku povećanjem kvalitete roba (Europska Komisija (4), 2015).

Regulatorna suradnja SAD-a i EU-a proizvesti će propise i pravila koja će vrijediti i na teritoriju SAD-a i u EU. Prilagođavanje proizvoda zajedničkim propisima smanjiti će se birokracija koja se javlja pri izvozu, te će proizvodi prolaziti samo jednu provjeru za oba tržišta. Uz smanjene troškove, lakše će izvoziti i mala poduzeća, koja su dosad bila ograničena na plasiranje proizvoda samo na tržište EU, zbog nemogućnosti pokrivanja visokih troškova pri izvozu u SAD. Tim malim poduzećima, otvaranje vrata izvozu u SAD, javlja se potreba za većom proizvodnjom svog proizvoda kako bi zadovoljili potražnju i u EU i u SAD-u što dovodi do potrebe za većim brojem radnika za viši obujam proizvodnje. Unatoč pozitivnim poticajima za izvoznike u smanjenju troškova, u javnosti se pojavljuju mišljenja da će zajednički pravilnik sniziti kvalitetu proizvedenih proizvoda i utjecati na prava EU-a za dodavanje novih propisa u zaštiti potrošača i kvalitete proizvedenih roba, jer robe stavljene na tržište EU-a moraju zadovoljiti zahtjevnije i opsežnije propise od onih na tržištu SAD-a (Europska Komisija (5), 2015). Prema studiji Perez i Dudley (2016), uža regulatorna suradnja nadležnih tijela SAD-a u EU već rezultira smanjenim troškovima i boljim rezultatima regulatornih agencija. Zaključak njihovog istraživanja je da će uža regulatorna suradnja i smanjenje necarinskih barijera za 50% do 2018. godine rezultirati rastom BDP-a od 0.7% u EU.

Tehničke barijere trgovini će se smanjiti, budući da će se definirati zajednički pravilnik o tehničkim zahtjevima pojedinih vrsta roba, na način da će roba koja je dobila dozvolu za stavljanje na tržište u EU, biti dostupna na tržištu SAD-a bez potrebe za dodatnim provjerama (Europska Komisija (6), 2015).
To će dovesti do smanjenja troškova za izvoz, te će izvezeni proizvodi biti cjenovno konkurentiji domaćim proizvodima, a bez smanjenja standarda zaštite okoliša, zdravlja ljudi i životinja. Ove mjere dovesti će do povećanja izvoza, povećanja prodaje poduzeća i s time povezani veći prihodi europskih poduzeća, što dovodi i do novih investicija i stvaranja novih radnih mjesta u EU i u SAD-u.

Na području sigurnosti prehrambenih proizvoda i zdravstvene ispravnosti biljaka i životinja cilj je zadržati visoku razinu kontrole ispravnosti proizvoda, ali uz smanjivanje broja dosadašnjih procedura za izvoz u SAD. Američki izvoznici prehrambenih proizvoda imaju samo jedan proces odobravanja proizvoda za izvoz u EU. Novim pravilnikom će se smanjiti birokracija i dvostruke kontrole europskim izvoznicima te će i njihovi proizvodi prolaziti samo jedan proces odobravanja, što će skratiti vrijeme odobrenja proizvoda za izvoz u SAD. Posljedica toga biti će povećana želja poduzeća iz EU za izvozom u SAD, te veći prihod europskih poduzeća povezani s dodatnim izvozom što povlači za sobom dodatne investicije i dodatna radna mjesta u EU.
Postoji zabrinutost građana EU da će se zajedničkim pravilnikom smanjiti sigurnost i zdravstvena ispravnost poljoprivrednih proizvoda i mesnih prerađevina, pošto je u SAD-u dopuštena prodaja genetski modificirane hrane, koja je u EU zabranjena. Isto tako, protivnici Sporazuma smatraju da će se pogoršati zakoni za zaštitu životinja. Po tim pitanjima, EU se ograđuje, držeći poziciju da se postojeći zakoni o genetski modificiranoj hrani te sigurnosti i zdravstvenoj ispravnosti prehrambenih proizvoda neće mijenjati (Europska Komisija (7), 2015).
Od ukupnog izvoza roba iz EU, kemikalije su zaslužne za 16% ukupnog izvoza te je ta grana industrije vrlo bitna za EU. U sklopu ovog Sporazuma, europska i američka tijela za nadzor kemijskih supstanci usko će surađivati na zajedničkim propisima i mehanizmima, kako bi sadašnja pravila bila međusobno priznata, i na temelju njih upotreba relevantnih međunarodnih standarda kao što je UN-ov Globalno usklađeni standard za klasifikaciju i označavanje tvari. Američka i europska tijela za nadzor će usko surađivati i na izmjenama informacija o novim tvarima, znanstvenim postignućima i sigurnosnim postupcima, sve kako bi obje strane raspolagale s dovoljno relevantnih informacija za donošenje odluka o novim propisima. Kroz zajedničko djelovanje SAD-a i EU-a na zajedničkim pravilima cilj je smanjiti troškove dvostrukog prilagođavanja i američkim i europskim pravilima, što snižava troškove, time i cijene proizvoda, te su proizvodi u konačnici konkurentniji (Europska Komisija (8), 2015). Konkurentnijim proizvodima raste i prodaja, te se može očekivati povećana potražnja za tim proizvodima, kao i povećanje izvoza, povećanju prihoda poduzeća u tom sektoru, što dovodi do novih investicija u proizvodnji i povezano s njima i povećanju broja radnih mjesta.

Kroz usuglašenje oko zajedničkih standarda proizvodnje i sastavljanja strojarskih proizvoda i tehničkih zahtjeva koje moraju zadovoljiti, olakšati će se razmjena tih proizvoda, ubrzati će se proces provjere zadovoljavanja američkih standarda i to će smanjiti troškove poduzećima. Na ovaj sektor otpada jedna četvrtina ukupne razmjene EU i SAD-a te samo u EU ovaj sektor zapošljava 5 milijuna radnika (Europska Komisija (10), 2015). Taj broj će se povećati, budući da će smanjenje tehničkih barijera poticati će robnu razmjenu, prihodi poduzeća će se povećati te će se privući nove investicije i investicije u istraživanje i razvoj novih proizvoda, a što će utjecati na rast konkurentnost EU.

Poglavljem o dopuštenim pesticidima pomoći će se poljoprivrednicima koji uzgajaju usjeve peršina, poriluka, celera i salate tako što će se ubrzati postupak kontrole maksimalnih vrijednosti pesticida u pošiljci, te će se povećati proizvodnja (jer dosad se nije izvozilo ove ratarske kulture zbog manjka potražnje za njima). Isto tako, uvesti će se testiranja maksimalnih vrijednosti novih pesticida i brže uvrštavanje znanstvenih spoznaja o njima u pravilnik o pesticidima. Navedena mjera će dovesti do njihove brže primjene u poljoprivredi, kako bi se povećala količina uroda tih kultura (Europska Komisija (12), 2015). Povećanjem prodaje tih ratarskih kultura, ojačati će mala poljoprivredna gospodarstva u EU. Povećanje potražnje za tim proizvodima dovodi do investicija u nove površine za nasade, povećanom potražnjom za opremom za rad i dodatnim radnim mjestima.

Informacijsko-komunikacijske tehnologije već jesu na dobitku od globalnih standarda i tehničkih svojstava, no kroz Sporazum će stupiti na snagu novi standardi, prije svega uređaji će morati biti međusobno povezivi i kompatibilni tako da se može vršiti prijenos podataka između različitih uređaja i prilagođeni korištenju osobama s invaliditetom. Navedeno će donekle povećati potražnju za uređajima prvenstveno kod osoba koja nisu bila u mogućnosti koristiti takve uređaje. Međusobna povezivost uređaja također će povećati potražnju za međusobno povezivim uređajima, što dovodi do višeg obujma proizvodnje, viših prihoda, s time u vezi i novih investicija u proizvodnju i istraživanje i razvoj a time i do otvaranja novih radnih mjesta, što povećava konkurentnost EU na svjetskom tržištu (Europska Komisija (13), 2015).

Na području farmaceutskih proizvoda, carine su već ukinute, no ovim Sporazumom će se olakšati izvoz tih proizvoda tako što će poduzeću koje izvozi, biti dovoljno izvršiti samo jedan nadzor proizvodnih inputa, jedno provođenje studija i kliničkih ispitivanja i dobiti jedno odobrenje za stavljanje proizvoda na tržište, koje će vrijediti i za tržište EU kao i za izvoz u SAD tj. neće se morati cijeli taj postupak dvaput izvršavati. Također, smanjiti će se vrijeme od otkrića lijeka do njegovog stavljanja na tržište (Europska Komisija (14), 2015).
Smanjenjem troškova i skraćivanjem rokova stavljanja na tržište smanjuju se i proizvodni troškovi, lijek postaje pristupačniji širem krugu korisnika. Potražnja za lijekom će porasti te će i prihodi poduzeća biti veći. Veći prihodi poduzeća dovode do izdvajanja veće količine sredstava za nova istraživanja i proizvodni pogon te to donosi nova radna mjesta i podiže konkurentnost gospodarstva EU.

Od ukupnog broja izvezenih automobila iz EU, 18% odlazi u SAD, a svako 8. vozilo uvezeno u EU potječe iz SAD-a. Vozila proizvedena u EU i SAD-u su slična prema standardima sigurnosti i ostalim tehničkim karakteristikama. Međutim, da bi se vozilo plasiralo na oba kontinenta potrebno je izvršiti testiranja za svako tržište posebno. U okviru ovog Sporazuma, dogovoriti će se koji tehnički zahtjevi su slični u oba pravilnika, te će se složiti zajednički propisi po kojima će vozilo biti usklađeno po tehničkom standardu za oba tržišta. Ovim mjerama, procjenjuje se da će između 2017. i 2027. godine porasti međusobna razmjena automobila za 20% ili za 20 milijardi dolara. Izvoz vozila iz SAD-a u EU, do 2027. godine mogao bi porasti za 70 do 350% u odnosu na izvoz iz 2012. godine (Europska Komisija (16), 2015). Rastom razmjene, porasti će i prihodi, i investicije u istraživanje i razvoj te u nove proizvodne pogone, za koja će biti potrebno otvoriti nova radna mjesta.

Energija i sirovine su bitna stavka ovog Sporazuma, budući da su prerađivačka industrija, a i cijelo gospodarstvo EU ovisni o energiji i sirovinama koje se prerađuju u gotove proizvode. Gospodarstvo EU nije samodostatno u proizvodnji i potrošnji tradicionalnih goriva, te se veliki dio uvozi. Samo naftni derivati čine 26% od ukupnog uvoza EU, a sirovine sudjeluju s oko 4%. Ovim Sporazumom dogovorit će se pravila za poticanje novih dobavljača izvora energije i sirovina koje će se temeljiti na otvorenosti, zasnovani na propisima, zdravom konkurencijom i održivošću izvora energije i sirovina. Ukloniti će se postojeća ograničenja i promicati održivi razvoj na obnovljivim izvorima energije (Europska Komisija (18), 2015). Veći broj dobavljača energije i sirovina povećati će konkurenciju među dobavljačima i tako će se sniziti cijena energenata, ovisnost EU o dosadašnjim dobavljačima će se smanjiti, povećati će se razmjena između EU i SAD-a što dovodi do većih prihoda za poduzeća, dodatnih investicija i radnih mjesta što dovodi do podizanja konkurentnosti za oba gospodarstva. Zajednička istraživanja i razvoj tehnologija u sektoru obnovljivih izvora energije, u budućnosti će smanjiti ovisnost o tradicionalnim energentima, te sveukupno utjecati na sniženje razina cijena energenata.

Nakon implementacije Sporazuma, pomoć malim i srednjim poduzećima ostvarivati će on-line podrškom s osobljem koje će odgovarati na pitanja i pružati informacije bitne za izvoz proizvoda u SAD, uvoz iz SAD-a i investiranje u SAD, te pružati sve bitne informacije kao što su propisi, porezi, carinski postupci i tržišne prilike (Europska Komisija (20), 2015). Podrška će olakšati malim i srednjim poduzećima razmjenu s SAD-om u okviru ovog Sporazuma, što će ubrzati sam postupak. Očekuje se rast razmjene što će dovesti do viših prihoda, većih investicija za istraživanje i proizvodnju te otvaranja novih radnih mjesta, što dodatno povećava međunarodnu konkurentnost tih poduzeća, a i gospodarstva EU.

Politikom održivog razvoja unutar Sporazuma, postići će se povećanje radničkih prava radnika na radnome mjestu i poboljšanje uvjeta rada. Više će se sredstava izdvajati za zaštitu okoliša, tako što će se inzistirati na poštivanju međunarodnih standarda i konvencija za zaštitu okoliša i zaštitu radničkih prava. Poticati će se razmjena proizvoda koji se proizvode na temelju održivog upravljanja prirodnim resursima i razmjenu „zelenih“ proizvoda i usluga (Europska Komisija (17), 2015).

Poglavljem o investicijama u sklopu Sporazuma olakšati će se i poticati investiranje poduzećima iz EU u SAD i američkim poduzećima u gospodarstvo EU te pružiti nove mogućnosti ulaganja. Također, osigurati će se ravnopravno tržišno natjecanje europskim poduzećima i radnicima u SAD-u i novi način zaštite investicija uspostavom Suda za investicije koji će svojim radom rješavati sporova između vlade i investitora.
Postoji bojazan među građanima, da bi u budućnosti korporacije mogle tužiti instituciju za propale prihode uzrokovane novim donesenim zakonima te da će ta mjera vladama oduzeti pravo na donošenje zakona za dobrobit društva. Stajalište EU je da će se u pregovorima dogovoriti da vlade zadržavaju pravo donošenja zakona i propisa za dobrobit društva u cjelini. Također, postoji zabrinutost da će Sud za investicije biti netransparentan pošto će postupak biti zatvoren za javnost i da može doći do sukoba interesa kod sudaca bez znanja javnosti (Europska Komisija (21), 2015).

Tržišno natjecanje biti će regulirano novim propisima, čim će se otežavati i dodatno ograničavati udruživanje u kartele i dogovaranje prodajnih cijena te zloupotreba tržišne snage. Propisi će osigurati nediskriminaciju privatnih poduzeća u odnosu na poduzeća u državnom vlasništvu te transparentno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu (Europska Komisija (22), 2015). Propisi o intelektualnom vlasništvu i oznake zemljopisnog podrijetla dodatno će se zaštiti kako bi se onemogućilo njihovo neovlašteno korištenje te kroz nove propise poticati investicije u istraživanje i razvoj, a pogotovo u inovacije. Ova kategorija je pokretač europskog i američkog gospodarstva, 35% radnika iz EU zaposleno je u poduzećima čije intenzivno koriste intelektualno vlasništvo u proizvodnji i pružanju usluga. Bolja zaštita intelektualnog vlasništva dovesti će do gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Postoji zabrinutost da se ovim poglavljem, unutar Sporazuma, želi u EU uvesti Anti-Counterfeiting Trade Agreement – ACTA, koji je prethodno odbijen od strane Europskog Parlamenta. Isto tako, mišljenje je da će dodatna zaštita intelektualnog vlasništva podići cijene za nove farmaceutske proizvode (Europska Komisija (23), 2015).

Ukidanjem carina i uklanjanjem trgovinskih barijera na sve proizvode u međusobnoj razmjeni smanjiti će se troškovi za poduzeća te će se povećati obujam razmjene između ova dva trgovinska partnera. Cilj Pravilnika o podrijetlu robe je unificirati postupak priznavanja podrijetla robe za poduzeća koja zaista proizvode robu u EU i SAD-u. Regulatorna suradnja SAD-a i EU-a dovesti će do propisa i pravila koja će vrijediti i na teritoriju SAD-a i u EU. Prilagođavanje proizvoda zajedničkim propisima smanjiti će se birokracija koja se javlja pri izvozu, te će proizvodi prolaziti samo jednu provjeru, za oba tržišta. Uz smanjene troškove, lakše će izvoziti i mala poduzeća. Poglavljem o sigurnosti prehrambenih proizvoda i zdravstvene ispravnosti biljaka i životinja cilj je zadržati visoku razinu kontrole ispravnosti proizvoda, ali uz smanjivanje broja dosadašnjih procedura za izvoz. Potpisivanjem ovog Sporazuma, europska i američka nadzorna tijela usko će surađivati na zajedničkim propisima i mehanizmima, kako bi sadašnja pravila bila međusobno priznata, i na temelju njih se uvela upotreba relevantnih međunarodnih standarda. Poglavljem o investicijama olakšati će se i poticati investiranje poduzećima iz EU u SAD i američkim poduzećima u gospodarstvo EU te pružiti nove mogućnosti ulaganja. Tržišno natjecanje biti će regulirano novim propisima tako da poduzećima bude otežano udruživanje u kartele i dogovaranje prodajnih cijena te zloupotreba tržišne snage. Propisi će osigurati nediskriminaciju privatnih poduzeća u odnosu na poduzeća u državnom vlasništvu te transparentno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.
Skup ovih mjera i pogotovo smanjenje birokracije sniziti će troškove izvoza poduzeća i time sniziti prodajnu cijenu proizvoda i usluga, povećati će se potražnja za proizvodima što dovodi do povećanja proizvodnje i povećanja obujma razmjene između SAD-a i EU. Povećana prodaja proizvoda povećava prihode poduzeća i tako se povećavaju iznosi za ulaganje u istraživanje i razvoj. Iz istraživanja proizlaze inovacije proizvoda i usluga koje dovode do veće potražnje za novim proizvodima, novim investicijama u proizvodne pogone, otvaranje podružnica, a i time raste potreba za većim brojem djelatnika te se i broj raspoloživih radnih mjesta povećava kao što i nadnice rastu. Ti pozitivni učinci pospješuju međunarodnu konkurentnost poduzeća i gospodarstva EU.

buje3000

LITERATURA:

KNJIGE:

1. Balassa, B, 1962, The Theory of Economic Integration, Allen and Unwin, London
2. Kandžija, V i Cvečić, I 2008, Makrosustav Europske Unije, Sveučilište u Rijeci Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka
3. Kandžija, V i Cvečić, I 2010, Ekonomika i politika Europske Unije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
4. Kersan-Škabić, I 2012, Ekonomija Europske Unije, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za ekonomiju i turizam „Dr. Mijo Mirković“, Pula
5. Hansen, J i Nielsen, J 1997, An Economic Analysis of the EU, 2. izdanje, Mcgraw Hill Book Co Ltd, London

PUBLIKACIJE I IZVJEŠTAJI:

6. Capaldo, J., October 2014, The Trans-Atlantic Trade and Investment Partnership: European Disintegration, Unemployment and Instability, Working paper No.14-03, Tufts University, Medford, Massachusetts pregledano 5. 5. 2016.
7. European Automobile Manufacturers Association, 2013, The automobile industry pocket guide, ACEA Communications department, dostupno na https://www.acea.be/uploads/publication ... IDE_13.pdf
8. Europska Komisija 2014, Izvješće Komisije Europskom Parlamentu Pregled mjera trgovinske zaštite trećih zemalja protiv Europske Unije za 2013. godinu, Bruxelles
9. Europska Komisija, 2014, The European Union Explained – Trade, Brusseles, Publications Office of the European Union dostupno na http://europa.eu/pol/pdf/flipbook/en/trade_en.pdf pogledano 1. 5. 2016.
10. Europska Komisija, 2016, Commission Recommendation – the definition of micro, small and medium-sized enterprises, dostupno na http://eur-lex.europa.eu/legal-content /EN/TXT/?uri=URISERV%3An26026 pogledano 9. 5. 2016.
11. Francois, J, Manchin, M, Norberg, N, Pondyuk, O, Tomberger, P, 2013, Reducing Transatlantic barriers to trade and investment An economic assessment, Centre for Economic Policy Research, London dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... 150737.pdf pregledano 4. 5. 2016.
12. Izvještaj Europske Komisije 2007, Raising productivity growth: key messages from the European Competitiveness Report, Bruxelles
13. Knego, N i Vouk, R n.d., Definicija i elementi trgovinske politike, dostupno na
http://web.efzg.hr/dok/TRG//mdelic/ttp% ... litika.pdf pregledano 30. 3. 2016.
14. Laub, Z., 2014, The Group of Eight (G8) Industrialized Nations, http://www.cfr.org/international-organi ... ons/p10647 pregledano 10. 6. 2016.
15. Lovrinčević, Ž, Travanj 1999, Rast, međunarodna trgovina i otvorenost gospodarstva, Privredna kretanja i ekonomska politika, Vol.9 No.73 dostupno na http://hrcak.srce.hr/file/30338 pregledano 2. 6. 2016.
16. Office for harmonization in the internal market, 2013, Intellectual property rights intensive industries: contribution to economic performance and employment in the European Union, dostupno na
https://euipo.europa.eu/tunnel-web/secu ... rary/obser vatory/documents/IPContributionStudy/full_report/joint_report_epo_ohim.pdf
17. Perez, D i Dudley S 2016, Experiences in International Regulatory Cooperation: Benefits, Limitations, and Best Practices, The George Washington University, Washington DC
18. Sharpstone E 2013., Predmet C-63/11P Vijeće Europske Unije protiv Gul Ahmed Textile Mills Ltd., dostupno na http://eur-lex.europa.eu/legalcontent/HR /TXT/?uri=CELEX%3A62011CC0638 pregledano 4. 4. 2016.

ELEKTRONIČKI IZVORI
19. Carinska uprava n.d., Antidampinške carine, dostupno na https://carina.gov.hr/UserDocsImages//a ... c_1366.pdf pregledano 4. 4. 2016.
20. Carinska uprava Republike Hrvatske n.d, Zajednička carinska tarifa EU, dostupno na https://carina.gov.hr/UserDocsImages//arhiva/Dokumenti/ Globalni//NDoc_1368.pdf Pregledano 4. 4. 2016.
21. Direkcija za europske integracije Bosne i Hercegovine 2010, Trgovinska politika,
Dostupno na http://dei.gov.ba/dokumenti/default.as px?id=4886&langTag=hr-HR Pregledano 2. 4. 2016.
22. Javna diplomacija Katalonije, 2013, Degree of openness, dostupno na http://www.diplocat.cat/en/92-content/c ... s-gdp-2012 pogledano 18. 7. 2016.
23. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, n.d., Trgovinski zaštitni mehanizmi dostupno na http://gd.mvep.hr/hr/trgovinska-politik ... mehanizmi/ pregledano 4. 4. 2016
24. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, n.d., Zajednička trgovinska politika Europske Unije, dostupno na:
http://gd.mvep.hr/hr/trgovinska-politik ... ske-unije/ pregledano 3.4. 2016.
25. Europska Komisija, 2013, Transatlatic trade and investment partnership: Commissioner Karel De Gucht welcomes Member States' green light to start negotiations, Brussels dostupno na
http://trade.ec.europa.eu/doclib/press/index.cfm?id=917 pogledano 24. 3. 2016.
26. Europska Komisija, 2014, EU-28 imports by product group, 2013, dostupno na http://ec.europa.eu/eurostat/statistics ... nal_trade_ in_goods pogledano 1. 4. 2016.
27. Europska Komisija, 2014, EU-28 exports by product group, 2013, dostupno na http://ec.europa.eu/eurostat/statistics ... nal_trade_ in_goods pogledano 1. 4. 2016.

28. Europska Komisija, 2015, EU negotiating texts in TTIP, Brussels, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/press/ ... fm?id=1230 pogledano 26. 3. 2016.
29. Europska Komisija, 2015(1), Trade in goods and customs duties in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... doc_152998. 1%20Trad e%20in%20goods%20and%20customs%20tariffs.pdf pregledano 26. 3. 2016.
30. Europska Komisija, 2015 (2), Services in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... rvices.pdf pregledano 26. 3. 2016.
31. Europska Komisija, 2015 (3), Public procurement in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... rement.pdf pregledano 26. 3. 2016.
32. Europska Komisija, 2015 (4), Rules of origin (ROOs) in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... 150109.pdf pregledano 27. 3. 2016.
33. Europska Komisija, 2015 (5), Regulatory cooperation in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... 0RegCo.pdf pregledano 27. 3. 2016.
34. Europska Komisija, 2015 (6), Technical barriers to trade (TBTs) in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... radoc_1530 03.2%20TB Ts.pdf pregledano 27. 3. 2016.
35. Europska Komisija, 2015 (7), Food safety and animal and plant health in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... radoc_1530 03.2%20TB Ts.pdf pregledano 27. 3. 2016
36. Europska Komisija, 2015 (8), Chemicals in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... 153005.pdf pregledano 27. 3. 2016
37. Europska Komisija, 2015 (9), Cosmetics in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... metics.pdf pregledano 28. 3. 2016
38. Europska Komisija, 2015 (10), Engineering products in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... eering.pdf pregledano 28. 3. 2016.
39. Europska Komisija, 2015 (11), Medical devices in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... evices.pdf pregledano 29. 3. 2016.
40. Europska Komisija, 2015 (12), Pesticides in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... icides.pdf pregledano 29. 3. 2016.
41. Europska Komisija, 2015 (13), Information and communication technologies (ICT) in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2015/january /tradoc_153009.pdf pregledano 29. 3. 2016.
42. Europska Komisija, 2015 (14), Pharmaceuticals in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... ticals.pdf pregledano 29. 3. 2016
43. Europska Komisija, 2015 (15), Textiles in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... xtiles.pdf pregledano 29. 3. 2016
44. Europska Komisija, 2015 (16), Vehicles in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... hicles.pdf pregledano 29. 3. 2016
45. Europska Komisija, 2015 (17), Trade and Sustainable Development (TSD) in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... ry/tradoc_ 153012 .4.9%20Vehicles.pdf pregledano 30. 3. 2016
46. Europska Komisija, 2015 (18), Energy and raw materials in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... erials.pdf pregledano 30. 3. 2016.
47. Europska Komisija, 2015 (19), Customs and trade facilitation in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2015/january/tra doc_153016.3% 20CTF.pdf pregledano 31. 3. 2016.
48. Europska Komisija, 2015 (20), Small and mediumsized enterprises (SMEs) in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... ry/tradoc_ 15301 7.4%20SMEs%20REV%20151105.pdf pregledano 31. 3. 2016.
49. Europska Komisija, 2015 (21), Investment, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... stment.pdf pregledano 1. 4. 2016.
50. Europska Komisija, 2015 (22), Competition policy in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2 ... merged.pdf pregledano 1. 4. 2016.
51. Europska Komisija, 2015 (23), Intellectual property rights (IPR) and geographical indications (GIs) in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs /201 5/january/tradoc_153020.7%20IPR,%20GIs%202.pdf pregledano 1. 4. 2016.
52. Europska Komisija, 2015 (24), Government-to-government dispute settlement (GGDS) in TTIP, dostupno na http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2015/ january/tradoc_153021.8%20Dispute%20settlement.pdf pregledano 1. 4. 2016.
53. Europska Komisija, 2015 (25), International trade, dostupno na http://ec.europa.eu/eurostat/statistics ... tional_tra de ,_2014%E2%80%9315_YB16.png pregledano 13. 7. 2016.
54. Europska Komisija, 2015 (26), International trade in goods, dostupno na http://ec.europa.eu/eurostat/statistics ... l_trade_in _goods#Main_statistical_findings, pregledano 22. 3. 2016.
55. Europska Komisija (27), 2015, Protection against trade barriers, dostupno na http://eur-lex.europa.eu/legal-content/ ... V%3Ar11007, pregledano 4. 6. 2016.
56. Europska Komisija, 2016, Negotiation rounds – press material, dostupno na http://ec.europa.eu/trade/policy/in-foc ... s/index_en. htm#negotiation-rounds pregledano 28. 4. 2016.
57. Europska Komisija, 2016, Share of EU in the World Trade, dostupno na http://ec.europa.eu/eurostat/statistics ... l_trade_in _goods pregledano 1. 7. 2016.
58. Internet stranica Privredne komore Beograd, n.d., Jedinstveno (unutrašnje) tržište, dostupno na http://www.kombeg.org.rs/Komora/Opsta.aspx?veza=3081 pogledano 23. 3. 2016.
59. Internet stranica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, 2003, European Free Trade Association (EFTA), dostupno na: https://stats.oecd.org/glossary/ detail.asp?ID=868
60. Office of the United States Trade Representative, n.d., Anti-Counterfeiting Trade Agreement (ACTA), dostupno na https://ustr.gov/acta, pregledano 10. 6. 2016.
61. Svjetska trgovinska organizacija, Fiftieth anniversary of the multilateraltrading system, Press brief, dostupno na https://www.wto.org/english/thewto_e/mini st_e/min96_e/chrono.htm, pogledano 3. 6. 2016.

OSTALI ELEKTRONIČKI IZVORI

62. Europska inicijativa protiv TTIP-a i CETA-e 2016, Stop ttip and CETA, dostupno na https://stop-ttip.org/ pregledano 9. 5. 2016.
63. Francis, D, 3. 5. 2016, French President Says Non to TTIP, dostupno na
http://foreignpolicy.com/2016/05/03/fre ... n-to-ttip/ pregledano 7. 5. 2016.
64. Greenpeace, 2016, Greenpeace Netherlands releases TTIP documents, dostupno na http://www.greenpeace.org/international ... eases/2016 /Greenpeace-Netherlands-releases-TTIP-documents/ pregledano 5. 5. 2016.
65. Johnston, C, 10. 10. 2015., Berlin anti-TTIP trade deal protest attracts hundreds of thousands, dostupno na http://www.theguardian.com/world/2015/oct/10 /berlin-anti-ttip-trade-deal-rally-hundreds-thousands-protesters pregledano 6. 5. 2016.
66. Marjanović, D, 9. 12. 2014., TTIP kao najveća prijetnja narodima Europe: Demokracija mora uzvratiti udarac prije nego je zgaze transatlantski ugovori o slobodnoj trgovini nakon kojih će korporacije postati moćnije od država, Advance.hr dostupno na http://www.advance.hr/vijesti/ttip-kao- ... od-drzava/ pregledano 6. 5. 2016.
67. Public Citizen neprofitna organizacija, n.d., The Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP), Washington DC, http://www.citizen.org/tafta pregledano 10. 6. 2016.
68. Rak Šajn, J, 4. 5. 2014, Meso koje je zabranjeno i u Kini: EU ne želi meso s jormon rasta iz SAD-a, Večernji List, dostupno na http://www.vecernji.hr/hrvatska/meso-ko ... d-a-936434 pregledano 6. 5. 2016.
69. Vladimir, J, 3. 5. 2016., Kome treba TTIP i mogu li tajni pregovori preživjeti nakon što su postali javni?, dostupno na http://www.advance.hr/vijesti/kome-treb ... ali-javni/ pregledano 5. 5. 2016.
70. Williams, L, 6.10.2015., What is TTIP? And six reasons why the answer should scare you, Independend, dostupno na http://www.independent.co.uk/voices/com ... 79688.html pregledano 6. 5. 2016.

buje3000

8. ZAKLJUČAK

Pregovori o TTIP-u privode se kraju, a prethodne procjene za završetkom pregovora u srpnju 2016. godine bile su previše ambiciozne. Pregovori za najbitnija poglavlja još nisu završena i rokovi se produžuju.
Potpisivanjem TTIP-a stvorila bi se najveća zona slobodne trgovine na svijetu, i ukinule bi se carinske i necarinske tarifne barijere između SAD-a i EU-a. Iako je polovica robne razmjene već sad oslobođena carina, a na drugu polovicu je prosječna carina 3%, smanjenjem necarinskih tarifnih barijera, svakoj robi u razmjeni smanjili bi se izvozni troškovi u visini od 15-20% cijene proizvoda. Ukidanjem barijera na tržištu usluga izjednačila bi se poduzeća iz EU sa poduzećima iz SAD-a po pitanju prikupljanja dozvola i imala bi iste uvjete poslovanja za natjecanje na tržištu SAD-a, pogotovo u sektoru javne nabave. Pravilnikom o podrijetlu robe cilj je unificirati postupak priznavanja podrijetla robe proizvedene u EU i SAD-u. Regulatorna suradnja SAD-a i EU-a dovesti će do propisa i pravila koja će vrijediti i na teritoriju SAD-a i u EU. Prilagođavanjem proizvoda zajedničkim propisima smanjiti će se birokracija koja se javlja pri izvozu, te će proizvodi prolaziti samo jednu provjeru. Uz smanjene troškove izvoza, lakše će izvoziti i mala poduzeća, koja su dosad bila ograničena na plasiranje proizvoda samo na tržište EU, zbog nemogućnosti pokrivanja visokih troškova pri izvozu u SAD. Tehničke barijere trgovini će se smanjiti, jer će se definirati zajednički pravilnik o tehničkim zahtjevima pojedinih vrsta roba tako što roba koja je dobila dozvolu za stavljanje na tržište u EU, će se izvoziti u SAD bez potrebe za dodatnim testovima i pregledima. Na području sigurnosti prehrambenih proizvoda i zdravstvene ispravnosti biljaka i životinja cilj je zadržati visoku razinu kontrole ispravnosti proizvoda, ali uz smanjivanje broja procedura za izvoz u SAD.
U sklopu ovog Sporazuma, europska i američka tijela za nadzor kemijskih supstanci usko će surađivati na zajedničkim propisima i mehanizmima, kako bi postojeći propisi bili međusobno priznati, i na temelju njih se uvela upotreba relevantnih međunarodnih standarda kao što je UN-ov Globalni uskladivi standard za klasifikaciju i označavanje tvari. Kroz usuglašenje oko zajedničkih standarda proizvodnje i sastavljanja strojarskih proizvoda i tehničkih zahtjeva koje moraju zadovoljiti, olakšati će se razmjena tih proizvoda, ubrzati će se proces provjere udovoljava li proizvod američkim standardima i smanjiti izvozne troškove. Poglavljem u dopuštenim pesticidima pomoći će se poljoprivrednicima koji uzgajaju usjeve peršina, poriluka, celera i salate tako što će se uvesti testiranja maksimalnih dopuštenih vrijednosti novih pesticida i brže uvrštavanje znanstvenih spoznaja o njima u pravilnik o pesticidima. U poglavlju o informacijsko – komunikacijskim tehnologijama, pregovara se o uvrštenju novih standarda gdje će uređaji morati biti međusobno povezivi i kompatibilni za međusobni prijenos podataka. Poglavljem o farmaceutskim proizvodima će se olakšati izvoz tih proizvoda tako što će poduzeću koje izvozi, biti dovoljno izvršiti samo jednu proceduru i dobiti samo jedno odobrenje za stavljanje proizvoda na tržište, koje će vrijediti i za tržište EU i za tržište SAD-a. Za motorna vozila dogovoriti će se koji tehnički zahtjevi za sigurnost vozila su slični u oba pravilnika, te će se složiti zajednički propisi po kojima će vozilo biti usklađeno po tehničkom standardu za oba tržišta. Poglavljem o energiji i sirovinama dogovoriti će se pravila za poticanje novih dobavljača izvora energije i sirovina, zasnovano na propisima, zdravom tržišnom konkurencijom i održivošću izvora energije i sirovina. Ukloniti će se postojeća ograničenja i promicati održivi razvoj obnovljivih izvora energije. Pomoć malim i srednjim poduzećima pružati će on-line podrška s osobljem koje će odgovarati na pitanja i pružati informacije bitne za izvoz proizvoda u SAD, uvoz iz SAD-a i investiranje u SAD. Tim mjerama će se izbjeći pogreške povezane s neznanjem, i tako uštedjeti na troškovima i ubrzati sam postupak izvoza, uvoza i ulaganja. Politikom održivog razvoja više će se sredstava izdvajati za zaštitu okoliša, poštivanjem međunarodnih standarda i konvencija za zaštitu okoliša. Poticati će se razmjena proizvoda proizvedenih na temeljima održivog upravljanja prirodnim resursima i „zelenih“ proizvoda i usluga. Poglavljem o investicijama olakšati će se i poticati investiranje poduzećima iz EU u SAD i američkim poduzećima u gospodarstvo EU te pružiti nove mogućnosti ulaganja. Također, osigurati će se ravnopravno tržišno natjecanje europskim poduzećima i radnicima u SAD-u. Oformiti će se novi način zaštite investicija uspostavom suda koji će svojim radom rješavati nesuglasice između vlade i investitora. Tržišno natjecanje biti će regulirano novim propisima tako da bude poduzećima otežano udruživanje u kartele. Propisi o intelektualnom vlasništvu i oznake zemljopisnog podrijetla dodatno će se zaštiti kako bi se onemogućilo njihovo neovlašteno korištenje te kroz nove propise poticati investicije u istraživanje i razvoj, a pogotovo u inovacije.

Smanjenjem troškova smanjile bi se i cijene na tržištu, konkurencija među poduzećima bi bila veća te bi bila oštrija borba za svakim potrošačem. Smanjenje cijena i izvoznih troškova i povećanja proizvodnje uslijed povećane potražnje, djelovalo bi poticajno za izvoznike, više bi se izvozilo te bi obujam razmjene porastao. Porastom obujma proizvodnje i izvoza rastu prihodi poduzeća te se više sredstava izdvaja za investicije u istraživanje i razvoj, nove proizvodne pogone i podružnice, te se time stvaraju nova radna mjesta i nadnice na postojećim radnim mjestima su više, jer bi postojala povećana potražnja za kvalificiranom radnom snagom. Preinakama u propisima vezano za usluge, europska poduzeća dobivaju mogućnost uložiti sredstva u američko tržište, otvarajući podružnice ili ulagati u udjele postojećih poduzeća te bi i ta mjera stvarala nova radna mjesta. Zapošljavali bi se europski radnici, kojem se kroz TTIP olakšava rad u SAD-u i priznaju se njihove kvalifikacije. Svi ovi čimbenici uzrokuju gospodarski rast EU i to kad bi se Sporazum potpuno primjenio i gospodarstvo EU se potpuno prilagodilo, što se očekuje 2027. godine.

Studija temeljena na CGE ekonometrijskom modelu procjenjuje porast izvoza EU u SAD od 3.37 do 5.91% i porast uvoza iz SAD-a 2.91 do 5.11%. Od rasta razmjene na dobitku bi najviše bila motorna vozila, metalurgija, prehrambeni proizvodi i kemikalije. Po toj studiji, kao rast pozitivnih čimbenika iz godine u godinu od 2017. do 2027. godine, BDP EU bi porastao za 0.5% ili 120 milijardi eura.

Studija rađena po UN Global policy ekonometrijskom modelu, za razdoblje od 2017. do 2027. godine, upućuje na pad BDP-a, osobnog dohotka i povećanja nezaposlenosti. Također, TTIP sporazum bi doveo do smanjenja prihoda država od neizravnih poreza, npr. PDV-a te bi se povećao trgovinski deficit svake države članice EU. Kako se predviđa da bi porastao izvoz u SAD za 60%, tako se procjenjuje da bi razmjena između članica EU se smanjila za 21 do 41%.

Negativni učinci TTIP-a još nisu poznati, pošto je sve još u fazi pregovora, ali postoji mogućnost da se standardi na polju zaštite okoliša i ispravnosti prehrambenih proizvoda snize, postoji mogućnost jačanja utjecaja privatnih poduzeća nad zakonodavnim tijelima, smanjenje potrošačkih i radničkih prava te smanjenje utjecaja sindikata. Pojavom jeftinijih prehrambenih i drugih proizvoda iz SAD-a, dio potražnje za europskim proizvodima će se preusmjeriti na američke proizvode te tako smanjiti obujam razmjene između članica EU. Uzevši u obzir pozitivne i moguće negativne učinke TTIP-a na trgovinsku politiku EU, smatram da količina pozitivnih učinaka nadmašuje negativne učinke, koji ovise o tijeku pregovora i u kojoj mjeri bi se manifestirali, te se hipoteza koja glasi da će TTIP imati pozitivan učinak na trgovinsku politiku EU potvrđuje.

buje3000

jedva sam upo kod kandžije...jer sam oba predmeta imo 2 :zu:

al znam više nego oni s četvorkom. sve iz prve prošo. svaki kolokvij i sve ispite :lol:

prosjek na 3 god.. 2,6
prosjek na magisteriju 2.74 :zu:

Vaper club

Transatlantic Trade and Investment Partnership

Online