Vaper club

e-cigarete forum
Zadnji put si ovdje bio: 18 lip 2019 06:00. Sada je: 18 lip 2019 06:00.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




 [ 9 post(ov)a ] 
Autor Poruka
 Naslov: Kratka povijest Krima
PostPostano: 02 ožu 2014 01:21 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10968
Lokacija: Samobor
Krim je poluotok na sjevernoj obali Crnog mora , I autonomna ukrajinska republika u kojoj se govori ruski jezik. U svojoj ranoj povijesti, Krim je bio kolonija I okupirana teritorija mnogo puta: od strane Grka, Rimljana, Huna, I Bizantijske imperije, izmedjuostalih. U 13. Stoljeću Krim su okupirali Tatari, muslimani koji govore turski, a koji su bili dijelom Zlatne Horde, ogranka Mongolskog carstva koje je uspostavio unuk Džingis Kana.

Krimski kanat je postala vazalska država Otomanskog carstva u 15. Stoljeću, ali istodobno I sila za sebe koja je polagala pravo na teritoriju koja je danas ruski region pod nazivom Kaspija – Volga. Ruska imperija je zauzela Krim 1783. Godine.

Krimski rat iz 1853-56. godine, koji je Rusija vodila protiv savezništva Velike Britanije, Francuske, Sardinije I Turske, se odvijao uglavnom na poluotoku.Savezničke snage su zauzele grad Sevastopolj, dom Crnomorske flote ruskog cara, I do kraja rata Krim je bio sav u ruševinama.

Tijekom gradjanskog rata koji je izbio u vrijeme ruske revolucije 1917. Godine, Krim je bio poprište brutalnih borbi izmedju carističkih, boljševičkih I anarhističkih snaga. Nakon pobjede Boljševika, Krim je postao teritorij rusko-sovjetske federativne socijalističke republike. (RSFSR).

1944. godine , sovjetski dictator Josef Staljin je deportirao cjelokupnu tatarsku populaciju krima u Centralnu Aziju I druge dijelove Sovjetskog Saveza radi navoda o njihovoj kolaboraciji s Nacistima.

1954. godine, Sovjetski Savez pod vodjstvom Nikite Hruščeva je predao ovlasti nad Krimom Sovjetskoj socijalističkoj republici Ukrajini.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. Godine Krim je postao dijelom nezavisne države Ukrajine, a Moskva I Kijev su se sporazumjeli da podijele bivšu sovjetsku crnomorsku flotu. Luka Sevastopolj I dalje ostaje baza ruske crnomorske flote.

58 posto krimskog stanovništva su etnički Rusi, dok Ukrajinci čine 24 posto stanovnika. Krimski Tatari, koji su se počeli vraćati na poluotok iz egzila nakon pada Sovjetskog Saveza, čine 12 posto stanovništva.

Nedavno provedeno ispitivanje javnog mnijenja je pokazalo da da 56 posto ispitanika smatra da krim pripada Rusiji. Manji broj ispitanika je rekao da isto gleda na dvije ruske muslimanske regije : Dagestan (41 posto) I Čečenija (39 posto). Ispitivanje je proveo Sveruski Centar za proučavanje javnog mnijenja.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Kratka povijest Krima
PostPostano: 07 ožu 2014 19:30 
Offline
Avatar

Pridružen: 05 svi 2013 10:13
Postovi: 1898
Lokacija: Zagreb, Gajnice
http://www.theguardian.com/world/2014/m ... urmas-paet
najbolje nakon 8. minute :con:
http://www.channel4.com/news/svoboda-mi ... -far-right

i to sa otoka :conf:

_________________
slika
"People smoke for nicotine but they die from the tar." (Michael Russell)


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Kratka povijest Krima
PostPostano: 30 ožu 2014 22:26 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10968
Lokacija: Samobor
Bivši američki dužnosnik, Paul Craig Roberts - veliki intervju: "Narod SAD-a ne podržava ovu politiku, moramo na ulice - konflikt oko Ukrajine može završiti nuklearnim sukobom"

Krimski poluotok je bio pod kontrolom ruskog carstva od 18. do 20. stoljeća dok nije postao dio nezavisne Ukrajine nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Ukrajina se nakon višemjesečnih prosvjeda podijelila, a Krim je postao žarište građanskog rata između istoka i zapada. Situacija je eskalirala nakon što je Rusija, potaknuta agresivnim stavom Sjedinjenih Država u obrani svojih istomišljenika, intervenirala i stala u obranu ruske etničke manjine na Krimu. Mnogi su mišljenja da je zbog situacije u Ukrajini budućnost europskog kontinenta vrlo upitna.

Čak je i najlukavijem promatraču teško interpretirati aktualnu krizu u jugoistočnom dijelu Ukrajine. Pogled nam može biti zamućen i zbog geografske udaljenosti, ali i zbog nedosljednog izvještavanja, a mnogi su zaslijepljeni predrasudama. Mediji i društvene mreže podmuklo, ali ustrajno zamagljuju razumijevanje složenih društveno-političkih elemenata, neovisan pristup gotovo da nema legitimitet, a kritička rasprava na tu temu poprima izgled anarhističkog prepucavanja. Mnogi se s pravom pitaju kako je uopće moguće razumjeti što se to događa u Ukrajini?

Paul Craig Roberts je bivši pomoćnik američkog ministra financija, bivši suradnik urednik dnevnog lista The Wall Street Journal. Pozorno je pratio situaciju u Ukrajini i iskreno govorio o dugoj povijesti krize, velikom utjecaju medija (u kojima radi desetljećima) i opasnim provokacijama zapadnih lidera. Autor je više od deset knjiga, njegov najnoviji rad je "Neuspjeh laissez-faire kapitalizma" (The Failure of Laissez Faire Capitalism and Economic Dissolution of the West .

Paul Craig Roberts je za portal TruthOut dao opširan intervju o ukrajinskoj krizi u kojem optužuje neokonzervativce i njihovu agendu globalne hegemonije za posve izvjesnu propast Ukrajine. Kao pomoćnik ministra financija u Reaganovoj administraciji Roberts tvrdi da se tadašnji predsjednik oštro razračunavao s neokonzervativcima koji u to vrijeme nisu imali toliku moć, ali su već s Bushem starijim, potom Billom Clintonom, Bushem mlađim i Barackom Obamom posve ovladali Bijelom kućom, Pentagonom i obavještajnim agencijama. Potpuno su ovladali svim državnim strukturama, ali i medijima u vrijeme napada NATO saveza na SRJ 1999. i od tada, pa do danas njihov je utjecaj ogroman i posve evidentan, a novinari se ne smiju tome suprotstaviti, u protivnom će dobiti otkaz. Rješenje ukrajinske krize vidi u buđenju Amerikanaca, koji ionako ne podržavaju uplitanje SAD-a u unutarnje stvari u Ukrajini, te da masovnim prosvjedima pokažu vladi da ne žele sukob s Rusijom koji bi se mogao pretvoriti u nuklearnu katastrofu.

Paul Craig Roberts o Krimu - Američka vanjska politika i transformacija main-stream medija

Vi ste opširno pisali o trenutnom obračunu između Rusije i Zapada zbog stanja na Krimu. Kako ocjenjujete trenutnu situaciju? Kakav bi rasplet mogao imati ovaj sukob?

Paul Craig Roberts: Osobno mislim da bi bilo pogrešno prikazivati događaje na Krimu kao obračun između Rusije i SAD-a. Ono što se dogodilo u Ukrajini je da su Sjedinjene Države organizirale i financirale državni udar, a on se dogodio u glavnom gradu, Kijevu. Namjerno ili zbog nepažnje, među pučiste su se uključili i radikalni nacionalisti čija ideologija vuče korijene do organizacija koje su se protiv Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu borile na strani Hitlera.

Ti elementi uništavaju uspomenu na ruski rat, na oslobođenje Ukrajine od nacista od strane Crvene armije, kao i na slavnog generala Kutuzova koji je porazio Napoleonovu veliku armiju. Dakle, sve ovo je diglo na uzbunu ljude u južnoj i istočnoj Ukrajini, koje su tradicionalno ruske pokrajine.

Krim je pripojen Ukrajini u 1954. od strane Hruščova, tadašnjeg generalnog sekretara Komunističke partije. Oba ova ruska područja su bila dio Rusije i prije nego su postojale Sjedinjene Države. Moguće je da se tako postupilo da bi se suzbio utjecaj pronacističkih elemenata iz zapadne Ukrajine, jer je poznato da je ruska populacija u Ukrajini ona koja bi mogla umanjiti značaj ultranacionalista sa zapada.

Na kraju, sam Hruščov je bio Ukrajinac i nikakve veze nema što je tada sve bilo dijelom Sovjetskog Saveza. Kada se Sovjetski Savez raspao kao politički subjekt i vlasti oslabile, pritiskom Washingtona je Ukrajina postala neovisna država, ali je zadržala bivše ruske pokrajine.

Stanovništvo na Krimu je pretežno rusko, pa i na istoku Ukrajine. Sada su ti ljudi rekli: "Ne želimo imati ništa s ovom vlasti u Kijevu koja uvodi zabranu za naš jezik, uništava naše ratne spomenike i prijeti nam na više načina." Strogo su slijedili pravne korake, procedure Ujedinjenih naroda i međunarodno-pravne akte. Dakle, sve ono što je uslijedilo je u skladu s međunarodnim pravom i kada John Kerry i Barack Obama kažu suprotno, oni svjesno lažu. Ono što čine je agresivna i sramotna laž. Nije uopće bitno što netko misli, ovdje se radi o zakonu.

Dakle, parlament Krima je slijedio pravne postupke i sad je Krim neovisan. Glasanje koje je održano 16. ožujka se održalo u miru i nije bilo ruske invazije. To je lako dokazivo. Ruske trupe u Ukrajini su tamo od 1990. i to u skladu sa sporazumom o najmu luke Sevastopolj Crnomorskoj floti, jer kada je Ukrajina postala nezavisna, Rusija se sigurno nije mislila odreći te luke. Rusija tamo ima zakup do 2042.

Šesnaest tisuća vojnika je bilo tamo, a na temelju sporazuma s Ukrajinom oni mogu imati i do 25 000, uz određeni broj zrakoplova, tenkova i topništva. Sve navedeno je i poznato, ali je predmet laži Washingtona koje u beskraj ponavljaju takozvani američki mediji. Drugi problem je u istočnoj Ukrajini, jer tamo ljudi od njihovih lokalnih vlasti na ulicama zahtijevaju odvajanje od Kijeva.

Nakon što su u Washingtonu zbog Krima uvidjeli svoju nesposobnost, američka administracija je požurila i imenovala ukrajinske multi-milijardere i oligarhe Igora Kolomoiskog i Sergeja Tarutu za guvernere ruskih regija Donjeck i Dnjepropetrovsk. Putin je rekao da neće intervenirati u istočnoj Ukrajini, osim ako tamo ne krene val nasilja protiv ruskog stanovništva i Kerry i Obama tu ništa ne mogu učiniti.

Ako se istočne ukrajinske pokrajine vrate Rusiji, zapadna Ukrajina će biti uništena. Morati će provoditi plan štednje MMF-a, biti će opljačkana od strane zapadnih banaka i zaglaviti u NATO savezu, što znači da će američki balistički projektili biti raspoređeni u zapadnoj Ukrajini. Tu se radi o jačanju strateške prijetnje Rusiji, što je doktrina Washingtona koju je započeo režim Georgea W. Busha kad je prekršio sporazume kojima se Reagan obvezao da se NATO neće širiti u istočnoj Europi. Ti isti ugovori su prekršeni kada se Washington povukao iz ugovora o balističkom naoružanju 2002. (Anti-Ballistic Missile Treaty), a sve kako bi mogao postaviti proturaketni štit na istoku Europe. To su bile ekstremne i bezobzirne provokacije i ista vrsta ponašanja kao pred Prvi svjetski rat.

U svojim posljednjim člancima ste govorili o neuspjehu tzv. main-stream ili američkih medija u objektivnom izvještavanju o Krimu. Rekli ste da se nije izvještavalo nepristrano prema jednoj ili drugoj strani. Može li se raspravljati o ulozi alternativnih medija i kakvu su ulogu odigrali u vezi krize u Ukrajini?

Paul Craig Roberts: Vrlo važan dio toga ima veze s nečim što se dogodilo pred kraj drugog mandata Billa Clintona. On je dopustio da pet mega-tvrtki konsolidiraju bivše nezavisne i raspršene američke medije. Ono što su nekad bile nezavisne mreže poput ABC, CBS, NBC, CNN-a, sve su se stopile u velika medijska carstva.

Vrijednost tih velikih medijskih tvrtki je što imaju federalnu dozvolu za emitiranje, ali zato ne mogu govoriti protiv vlade i od njih se očekuje da tako rade. Druga velika promjena je da medijske tvrtke više ne pokreću novinari. Sada ih osnivaju korporativni oglašivači i bivši vladini dužnosnici. Njihov je interes profit tvrtke i protok prihoda od oglašavanja. Dakle, ne postoje neovisni mediji u Americi i nema nikoga tko bi iznio stavove o bilo kojem važnom pitanju, a koji ne bi bili vladina propaganda. To je najveći dio problema.

Drugi dio problema je u tome što je tijekom dugogodišnjeg Hladnog rata Sovjetski Savez, koji je u mislima većine Rusa još uvijek njihova domovina, vrlo učinkovito demoniziran i to demoniziranje još uvijek traje. Zapamtite, početkom raspada Sovjetskog Saveza je Zapad bio u velikoj prednosti. Lako se moglo manipulirati s Borisom Jeljcinom, a razni oligarsi su se okoristili i opljačkali resurse zemlje. Mnogo izraelskog i američkog novca je tada bilo u igri.

Kada je Putin došao na vlast i stao na put toj praksi, a zemlji odlučio dati mjesto koje zaslužuje, njega su također počeli demonizirati. Victoria Nuland, pomoćnica državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja, priznala je u Nacionalnom novinarskom klubu u prosincu prošle godine kako su Sjedinjene Države uložile 5 milijardi dolara kako bi Ukrajinu podredile svojim interesima i to jer je Narančasta revolucija iz 2004. godine propala.

Ona je vjerojatno provela mnogo vremena s nevladinim organizacijama unutar Rusije. Postoji najmanje 1 000 nevladinih organizacija u državi koje se financiraju iz Washingtona. To traje već duže vrijeme, ali je tek prošle godine Putin na kraju rekao da se organizacije koje se financiraju od američkog novca moraju registrirati kao strani agenti, ali to je američka politika.

Ako radite ovdje (u Americi op.a.) sa stranim novcem - osim ako niste iz Izraela - morate se registrirati kao strani agent, ali kada je Putin primijenio ista pravila, njega se treba demonizirati. Dakle, u mnogim segmentima imate ovu izloženost američkoj propagandi koja demonizira svaki aspekt Rusije. Ako vam netko kaže da su Rusi poslali tenkove na Krim, to se samo uklapa u već postojeće priče.

Ja sam bivši urednik lista The Wall Street Journal i kolumnist u svim važnijim publikacijama i osobno sam svjedočio promjeni u medijima i ljudima u njima. Već znam što će reći i prije nego napišu članak. To traje već neko vrijeme. Slično se dogodilo s iračkim oružjem za masovno uništenje. To je bila laž koja se ponavljala uvijek iznova. I svi su je ponavljali. New York Times nije ni išao kod inspektora za oružje kojeg smo poslali u Irak, Hansa Blixa. Umjesto toga, Judith Miller je beskrajno ponavljala jednu te istu laž na stranicama svojih novina. Ona je ogledni primjer sveukupnog manjka integriteta.

Jedan od glavnih razloga za to je da su mnogi od njih znali da ne mogu reći istinu, inače će dobiti otkaz. Oni znaju da je besmisleno izlaziti s pričom o predsjedniku, državnom tajniku, agencijama kao što su CIA i NSA. Ako to učinite, pitati će vas jeste li ludi ili želite dobiti otkaz. Dakle, nitko ne smije smetati i to je prilično nezdrava okolina. To mora biti ubojito za dušu, ali ako danas želiš biti glavni novinar - moraš biti takav.

Kada se osvrnete na vaš put pomoćnika ministra financija za vrijeme Ronalda Reagana, kako tumačite promjene u globalnoj politici koja je tada balansirala na ivici rata? Da li se na strane u sukobu gleda drugačije sada nego prije?

Paul Craig Roberts: O da, sve se strahovito promijenilo i to na dva načina. Jedan je da su tada postojali Sovjetski Savez i Komunistička Kina i to su bila ogromna ograničenja za američke snage. Na primjer, Sjedinjene Države nisu mogle ići nigdje a da mu ne smetaju zemlje diljem Bliskog Istoka. Ta ograničenja za američke snage više ne postoje. Hladni rat je prošao, a savezi koji su bili njegov sastavni dio su nestali.

Kad sam bio u Reaganovoj administraciji neokonzervativci nisu bili ideološka snaga kao danas i nisu pisali svoje stavove u kojima pozivaju na američku globalnu hegemoniju. U to vrijeme u agendi Washingtona ili u Reaganovoj administraciji nije bilo američke hegemonije nad cijelim svijetom. Reaganov pristup prema Gorbačovu nije bio pobijediti u Hladnom ratu i to nam je rekao više puta. Poanta je da se neokonzervativci pojavljuju na kraju tog vremena, jer nisu imali ni približno iste snage ili utjecaja da čine ono što su činili pod Clintonom, Georgom W. Bushom i Obamom danas. U stvari, oni su Reaganu pravili toliko problema da ih je sve potjerao.

Oni su stajali iza Contrasa u Nikaragvi. Neki od njih su zapravo bili procesuirani i osuđeni - kao što je Elliot Abrams, koji je bio pomoćnik državnog tajnika. Njega i ostale je kasnije pomilovao George Bush, ali Reaganova administracija je vodila vrlo snažnu kampanju protiv neokonzervativaca. Dobivali su otkaze i izbačeni su iz vlade. Richard Perle je čak izbačen iz predsjednikovog obavještajnog savjetodavnog odbora.

Neokonzervativci su se pojavili s američkim napadima na Srbiju - što se naziva napadima NATO saveza – i krađom Kosova od Srbije, pokrajine od koje su napravili američki protektorat.

Njihov utjecaj je potom eksplodirao u prvim godinama Georgea W. Busha. Tada je cjelokupni državni i sigurnosni aparat, cijeli Pentagon, State Department i svo osoblje - jedan do drugog su sve neokonzervativci. Dnevni red je već bio tamo i trebalo je pokrenuti radove na Projektu za novo američko stoljeće.

Obamina administracija ima puno istih ljudi, ali sada su u stanju ići dalje i to jer imaju više sredstava za financiranje oporbenih skupina kao što smo vidjeli u Ukrajini, što je krajnje bezobzirno.

Rusi jednostavno ne mogu prihvatiti strateške prijetnje ove vrste, jer je ona prevelika. Mislim da je to ono što je Putin Europljanima rekao na konferenciji za novinare 4. ožujka. Rusi znaju da su Sjedinjene Države promijenile ratnu doktrinu koja sad uključuje i nuklearno oružje, a od 2010. je Pentagon uveo i nuklearni "Preventivni prvi udar" (Prompt global strike). Isto tako znaju da to nije usmjereno protiv Afganistana ili Iraka, nego protiv njih i kada jednu snažnu zemlju tretirate na takav način, morate znati da ćete dobiti odgovor i možda biti napadnuti, a to je apsolutno neodgovorno ponašanje.

Što prosječni ljudi moraju učiniti kako bi izrazili zabrinutost zbog pitanja o kojima Vi otvoreno govorite? Kako će se kriza dalje razvijati?

Paul Craig Roberts: Oni bi trebali izaći na ulice. Nema dokaza da američki narod daje potporu Washingtonu da se miješa u krizu u Ukrajini. Trebali bi izaći i prosvjedovati, jer se ovo može pretvoriti u veliki rat, pa čak i upotrebu nuklearnog oružja. Američka vlada je prekršila svaku normu međunarodnog prava i gotovo sve američke zakone. To je tiranija. Još jedna stvar: prema Obami, Kerryu i main-stream medijima, Rusija je kriva za intervenciju na Krimu. To smo svi čuli. Onda 11. ožujka Obama i Kerry zahtijevaju da Rusija intervenira na Krimu i zaustavi proces samoodređenja ljudi na poluotoku. Oni su od Rusije tražili da spriječi referendum! Kako to sad? S jedne strane Washington osuđuje Rusiju za intervenciju, a druge strane zahtjeva da Rusija intervenira i uskratiti narodu Krima pravo na samoopredjeljenje. John Kerry je rekao da će Rusija, ako to ne učini, platiti i to je rekao vrlo agresivno. Ovdje u najvećim medijima o tome nije bilo ni riječi.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Kratka povijest Krima
PostPostano: 20 svi 2014 09:47 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10968
Lokacija: Samobor
Krimski Tatari, muslimanska manjina na poluotoku Krimu, obilježili su ove nedjelje 70. obljetnicu prisilne deportacije s Krima za vrijeme Staljinove vladavine u doba SSSR-a. Tatari su gnjevni zbog zabrane okupljanja koju su proglasile nove ruske vlasti svega nekoliko dana pred obilježavanje obljetnice.

Krimske vlasti pak tvrde da je zabrana okupljanja uvedena do 6. lipnja zbog eskalacije sukoba na jugoistoku Ukrajine. Unatoč zabrani, Krimski Tatari su se ipak okupili. Podsjetimo, prije 70 godina, nakon završetka Drugog svjetskog rata, tadašnje sovjetske vlasti na čelu sa Staaljinom, deportirle su većinu Krimskih Tatara s Krima, navodno je to bila kazna zbog kolaboracije pojedinih Tatara s nacistima, mada su se mnogi Tatari borili protiv nacističkog okupatora.

Ovu nepravdu, koju nazivaju genocidom, Krimski Tatari nikada nisu zaboravili te je njihov animozitet prema Rusima i dalje snažan. Većina ih je referendum o priključenju Krima Rusiji bojkotirala. Nove vlasti obećale su ispraviti "povijesne pogreške" prema Krimskim Tatarima, no ako su zaista uveli zabranu okupljanja samo zato da ovi ljudi ne bi obilježili obljetnicu progona, onda mogu itekako očekivati da će se Tatari na Krimu nastaviti opirati novoj vlasti.

Prema zadnjim podacima Krimski Tatari tvore oko 10% populacije poluotoka Krima, tj. oko 245,000 stanovnika. Zbog povijesnog konteksta mnogi su i dalje lojalni Kijevu te se protive priključenju Ruskoj Federaciji.

Na skupu ove nedjelje mnogi su izrazili svoje nezadovoljstvo. Jedan mladi sudionik skupa, Lenur (28), došao je u nogometnom dresu ukrajinske reprezentacije te rekao kako se diskriminacija protiv Tatara povećala otkako je Krim postao dio Rusije. Ističe kako sebe i dalje smatra ukrajinskim državljaninom. "Biti ću zauvijek uz Ukrajinu", rekao je. Navodi kako je zabrana okupljanja čisti cinizam pošto se Dan Rusije, državni praznik, slavi tjedan dana nakon isteka zabrane okupljanja.

Ruski dužnosnici, uključujući i predsjednika Vladimira Putina, rekli su kako će prava Tatara na Krimu biti poštivana. No, pripadnici organizacije OESS tvrde u izvještaju kako se položaj Tatara pogoršao otkako je regija postala dio Rusije. Podsjetimo, 97% birača na referendumu glasalo je za pripojenje Krima Rusiji, dok su Tatari većinom bojkotirali glasanje.

Deportacija Tatara 1944., "Kolektivna kazna", bio je zločin proveden od strane sovjetskih vlasti. Deportirano je oko 238,000 ljudi, osim Tatara deportirani su i neki Grci i Bugari. Deportirana je cjelokupna zajednica Tatara na Krimu, koja je tada tvorila jednu petinu stanovništva poluotoka. Velika većina deportirana je u tadašnju sovjetsku republiku Uzbekistan.

Prema pojedinim istraživanjima oko 100,000 deportiranih je umrlo od gladi i bolesti. Deportaciju su naredili tadašnji sovjetski lider Jozif Staljin i zloglasni šef policije, Lavrentij Berija.

Da se zaista radilo o brutalnoj kolektivnoj kazni protiv jednog naroda pokazuje i podatak da je od ukupno preko 200,000 Tatara na Krimu, svega njih 9,225 sudjelovalo u anti-sovjetskim Tatarskim legijama i drugim bataljunima koji su se borili na strani nacističke Njemačke.

Deportacija koja će trajno obilježiti Krimske Tatare dogodila se u jutro 18. svibnja 1944. te je trajala do 16 sati istoga dana. U "operaciji" je sudjelovalo oko 32,000 KNVD (Narodni komesarijat unutrašnjih poslova) trupa. Onima koji su obilježeni za prisilnu deportaciju dato je svega 30 minuta da pokupe svoje stvari. Nakon toga su ukrcani na stočne vagone kako bi bili odvedeni zauvijek iz svojih domova.

O kakvom nakaradnom zločinu se točno radilo govori nam i podatak da su deportirani i Krimski Tatari koji su se borili na strani pobjedničke Crvene Armije. Oni su prošli možda još i najgore - demobilizirani su te su deportirani u radne logore u Sibir i na Ural.

Nakon više od 20 godina, 1967. sovjetske vlasti su ukinule optužbe protiv Krimskih Tatara, no nikakva pomoć ovim ljudima nije pružena, niti po pitanju povratka na Krim niti u vidu bilo kakve reparacije. Tek za vrijeme Perestrojke 80-ih godina im je dopušten povratak na Krim. Od onda mnogi Krimski Tatari traže da se deportacija naziva genocidom.

Danas mnogi zagovornici pripajanja Krima Rusiji gledaju na Krimske Tatare kao na kijevske agente, potencijalnu petu kolonu, no animozitet prema Rusima za njih je dio povijesne uspomene na nepravdu i zločin.

Ako su vlasti zaista pokušale zabraniti okupljanje Tatara, a sve upućuje na to da jesu, to je onda katastrofalna pogreška novih vlasti. Ovakvom politikom samo će dodatno pojačati antagonizam koji je itekako prisutan kod tatarske populacije. U nastojanju da spriječe svaku kritiku pripojenja Krima Rusiji, naročito kritiku koja će poslužiti njihovim protivnicima, nove vlasti na Krimu napravile su jako loš potez koji im dugoročno može stvoriti daleko veće probleme od skupa na kojem se ističe lojalnost Ukrajini.

Lako je davati izjave, riječima prozivati nepravdu protiv Tatara, obećavati bolje uvjete, no ovim ljudima nije stalo do riječi, oni trebaju djela, konkretne poteze koji će pokazati da se zločin počinjen nad njima osuđuje u svakom smislu.

advance.hr

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Kratka povijest Krima
PostPostano: 21 pro 2014 12:21 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10968
Lokacija: Samobor
SAD i Europska Unija uveli su niz novih sankcija kojima se cilja Krim, ukrajinski poluotok na kojem su stanovnici ove godina izašli na referendum te velikom većinom (97%) glasali za pripojenje Rusiji nakon što se u Kijevu desio puč. Zapadne sile ne priznaju referendum te smatraju Krim i dalje dijelom Ukrajine dok Rusija tvrdi kako je Krim sada dio Ruske Federacije.

Nove sankcije, i investicijske restrikcije, sada specifično ciljaju Krim. Moskva je žestoko reagirala na ovaj potez. Iz ruskog ministarstva vanjskih poslova ističu kako je riječ o "kolektivnoj kazni" lokalnih stanovnika zato jer su se na referendumu ovog ožujka izjasnili za pripojenje Rusiji.

Sankcije ciljaju pojedince na Krimu, krimski turistički sektor te rusko naftno i plinsko istraživanje na prostoru Crnog mora.

"Uvođenje jednostranih sankcija protiv Republike Krim i grada Sevastopolja od strane SAD-a i Europske Unije je direktan dokaz kako Zapad prihvaća odluku stanovnika Krima da se ponovno pridruže Rusiji svojevoljno. Zato su se sada odlučili na kolektivnu kaznu. Žalosno je da zemlje koje sebe nazivaju demokratskima u 21. stoljeću i dalje prakticiraju ovakve taktike", navodi se u izjavi ruskog ministarstva.

"Ponovno pridruživanje" koje se spominje u izjavi referenca je na povijesni kontekst. Naime, za vrijeme SSSR-a Krim je bio dio sovjetske Rusije sve do dolaska Nikite Hruščova na vlast koji je Krim pripojio Ukrajine.

Povjesničari se i danas spore po pitanju zašto je Hruščov to učinio, no većina smatra kako je time želio "smiriti" ukrajinske nacionaliste.

No, većina stanovnika Krima su etnički Rusi te je bilo očekivano da će na referendumu glasati za pripojenje Rusiji. Prethodno referendumu ruske specijalne snage okupirale su vojne baze na poluotoku, a dan nakon održanog referenduma ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojime Krim postaje dio Rusije - Zapadne sile ovaj potez nazvale su nedopustivom aneksijom.

Sankcije se sada uvode Krimu, no ne i protiv cijele Rusije kako se očekivalo. Naime, pojedine europske sile - u prvom redu Njemačka i Francuska - usprotivile su se takvoj ideji na zadnjem EU summitu.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Kratka povijest Krima
PostPostano: 06 vel 2015 22:58 
Offline
Avatar

Pridružen: 07 ožu 2011 11:16
Postovi: 2860
Lokacija: Slavonski Brod
Exxon-u su Ukrajinci prodali prava traženja nafte u moru oko Krima koje pripada Ukrajini, pa im je to propalo. Shell je imao pravo bušenja na istoku zemlje... propalo i to... vidio sam negdje kartu, ne da mi se sad tražiti. Uglavnom, ne preza se ni pred čim da se obrane interesi multinacionalnih kompanija...

Edit: našao!

slika

_________________
slika
Devils Marble EVO, Nautilus Oddy klon, Hercules...
ipv Mini, Kaya lite v2+ klon


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Kratka povijest Krima
PostPostano: 07 vel 2015 04:44 
Offline
Avatar

Pridružen: 06 stu 2014 12:25
Postovi: 74
Lokacija: Rijeka
Ne podsijeća li Vas ova priča na tkzv. krajinu kod nas devedesetih.
Stvar je jednostavna. Ako Ukrajina ne želi prepustiti teritorij mora ga zauzeti vojnom silom, baš kao što smo napravili mi u Oluji.
Uostalom ukrajinski odnos snaga prema ruskima je 1:3, što je neuporedivo bolje od onoga što smo mi imali.

Sve ovo ostalo, povijesno, ekonomski su klapnje.

Naravno ovo je moj stav s kojim se i ne mora složiti. :)


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Kratka povijest Krima
PostPostano: 07 vel 2015 11:21 
Offline
Avatar

Pridružen: 07 ožu 2011 11:16
Postovi: 2860
Lokacija: Slavonski Brod
Nije isto.
1 - Hrvatska nije imala nikakvu industriju vrijednu spomena.
2 - U Vladi nacionalnog jedinstva 1991. NISU sjedili fašisti!
3 - Hrvatska nije imala niti jednog prijatelja u svijetu - Maslenica, 1993. kraj siječnja, nakon 3 dana UN donosi rezoluciju protiv Hrvatske akcije, a u Jadran uplovljava francuski nosač aviona...
4 - U Hrvatskoj je vlast bila demokratski izabrana na izborima, a ne prijetnjama u Parlamentu dok šetaju ljudi s oružjem, uz izmjenu ustava sa ispod potrebnih 75% glasova!
5 - Hrvatska vojska u nastajanju - Zbor narodne garde, HOS i rezervni sastav policije NISU teškim topništvom gađali vlastite građane u Kninu, Obrovcu ili Benkovcu... a general Gotovina je zbog 5 granata koje su pale na Knin optužen u Haagu. Srećom, pravomoćno je oslobođen.
6 - John Kerry i njegov brat nisu sjedili u Upravnom odboru INA-e, ni Đure Đakovića. Kao ni senator Joe Biden.
7 - Ukrajinska vojska - koriste streljivo iz 1960-tih jer su novije zalihe prodali, popunjenost jedinica im je ispod 40%, nemaju uopće vojne industrije ni rezervnih dijelova. Hrvatska vojska je bila sposobna vratiti okupirana područja već početkom 1992, ali tad je krenula demobilizacija i priprema za rat s Muslimanima - politička odluka.
U "crvenoj" Rijeci je odaziv na mob. pozive bio preko 97% posto, a u Posušju se javilo tek - brojkom i slovom 5 ljudi na proglas o općoj mobilizaciji (ovo sam dodao samo zato jer sam sit priča o velikom 'rvatstvu Hercegovaca).
8 - preko 800.000 Ukrajinaca je izbjeglo u Rusiju, a samo 200.000 kod Porošenka u Kijev. Nešto se i ne sjećam da su Vukovarci i Dubrovčani bježali kod Miloševića.
9 - Ukrajinska vojska i sad ima premoć u ljudstvu i tehnici od preko 2-1... na 50.000 ljudi Novorusi imaju tek oko 30.000, moguće i manje, sve ostalo je propaganda. Ukrajinci su koncentrirali su glavninu snaga u Delbatsevskom bazenu - i ostavili ih da tamo izginu, zabranili su im povlačenje.
10 - kad se vrate kovčezi u Kijev, moguće su 2 varijante - novi Majdan i pobjeda demokratskih snaga (malo vjerojatno) ili preuzimanje vlasti Desnih i AZOV-a, deklariranih fašista. Tek će onda nastati bijeg iz Ukrajine...
11 - Ukrajina IMA vojsku, a pobunjenici su dojučerašnji ratari, zidari, tokari i bravari... nisu vojno organizirani, već imaju razjedinjene milicije.

Postoje i sličnosti... Vukovar - Delbatsev... Posavina-Ilovaysk... ali one se mogu naći u svakom vojnom sukobu.

_________________
slika
Devils Marble EVO, Nautilus Oddy klon, Hercules...
ipv Mini, Kaya lite v2+ klon


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Kratka povijest Krima
PostPostano: 07 vel 2015 16:16 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10968
Lokacija: Samobor
Ladislav je napisao:
Uostalom ukrajinski odnos snaga prema ruskima je 1:3


Kakve veze imaju rusi s ovim? Osim u mozgovima yutarnjih novinara i bolesnicim iz state departmenta.
Da rusi zele osvojiti Ukrajnu trebalo bi im 5 minuta. Za 4 dana uzeli bi cijelu EU. Ili koliko vec treba automobilom do Portugala.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 [ 9 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika: crawl i 0 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
HR (CRO) by vaper club