Vaper club

e-cigarete forum
Zadnji put si ovdje bio: 22 ruj 2019 23:59. Sada je: 22 ruj 2019 23:59.

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]




 [ 8 post(ov)a ] 
Autor Poruka
 Naslov: Legalna krađa na Cipru
PostPostano: 18 ožu 2013 21:18 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10974
Lokacija: Samobor
Cipar je ionako članica EU puna presedana koja u mnogo čemu komplicira neke zajedničke politike Europske Unije poput procesa proširenja, vanjske i sigurnosne politike i odnosa s NATO-om. Jedina je država koja je primljena u članstvo u EU, a čija vlada ne obnaša vlast na čitavom teritoriju. Sada, nakon odluke ministara financija eurozone da kao uvjet za davanje pomoći za spas ciparskih banaka nametnu jednokratne poreze na štedne uloge, Cipar postaje jedina država u EU u kojoj se dovodi u pitanje zajamčena sigurnost bankovnih depozita.

EU je u petak kasno navečer odobrio Cipru pomoć od 10 milijardi eura, 7 milijardi manje nego što je Cipar tražio, ali je od Ciprana zatraženo da snose teret spašavanja banaka. Oni koji imaju do 100.000 eura štednje, platit će jednokratni porez od 6,75 posto, a oni koji imaju više - 9,9 posto. Sporazum EU, MMF-a i Cipra nije objavljen, no BBC prenosi da će se štedišama oduzeti novac pretvoriti u dionice banke u kojoj drže štednju.

Bez sudjelovanja Cipra i štediša u paketu EU ne bi pristao pomoći. Njemačka i Nizozemska jasno su rekle da više nemaju razumijevanja za spašavanje banaka u državama gdje se neodgovorno posluje a da teret ne podijele i same te države. I potpredsjednik EK za financije Olli Rehn rekao je da je ovo bio jedini mogući kompromis.

Međutim, kako neslužbeno priznaju i neki diplomati u Bruxellesu, ova bi se odluka mogla pokazati kontroverznom , pa čak i pravno upitnom. Prvi put se u jednoj državi Europske Unije dogodilo da građani nemaju pristup svom novcu i ne mogu njime upravljati. To se dogodilo nakon što je Cipar poduzeo mjere za sprječavanje elektronskih transakcija tijekom produljenog vikenda kako se ne bi dopustilo masovno prebacivanje novca s računa iz tih banaka u inozemstvo. Ponedjeljak je još neradni dan na Cipru, a do sutra bi odluka trebala biti potvrđena u ciparskom parlamentu i stupiti na snagu prije nego što se banke otvore. To je bio razlog što su se stvorile gužve ispred bankomata na Cipru jer su mnogi građani pokušali spasiti barem male svote od oporezivanja. U EU nisu sigurni što bi se dogodilo kada bi se građeni žalili sudu zbog toga što tri dana nisu imali pristup svojim računima.

Drugi negativni efekt koji bi ova odluka mogla imati je nepovjerenje u banke unutar eurozone, jer bi građani mogli početi povlačiti depozite. Cipar je imao posebne odnose s Rusijom, pogotovo do nedavnih izbora, dok je na vlasti bila komunistička vlada. Zbog toga su neki zapadni mediji postavljali pitanje je li Cipar “ruski trojanski konj u EU”. Prije EU pomogla im je Rusija s 2,5 milijardi eura kredita. Cipar je čak jedan od najvećih investitora u velikoj Rusiji - novcem ruskih oligarha koji se tako vraća kući.

Nisu šokirani samo Rusi: na Cipru živi više od 60.000 Britanaca te još blizu 4000 britanskih vojnika. Procjenjuje se da Britanci imaju više od 2 milijarde eura u ciparskim bankama. Britanski ministar financija George Osborne najavio je da će britanska vlada obeštetiti britanske službenike i vojnike, pa se izložio kritikama da London time zapravo spašava eurozonu iako je obećao da u tome neće sudjelovati.

Novom predsjedniku Cipra Nicosu Anastasiadesu, koji dolazi iz desnog centra, neće biti lako uvjeriti parlament da prihvati odluku Bruxellesa, a bez toga Cipru prijeti još veća financijska kriza. Rasprava u parlamentu odgođena je za danas.

- Sad je poljuljano povjerenje u Cipar kao mjesto gdje možete čuvati svoj novac - izjavio je Anatolij Aksakov, predsjednik Udruženja regionalnih banaka Rusije za agenciju Interfaks. Ovisno o procjenama, Rusi drže u ciparskim bankama od 20 do 35 milijardi eura. Aksakov smatra da će se taj novac sada vratiti u Rusiju. Predsjednik Cipra Nicos Anastasiades kaže da nisu imali izbora. Da nisu pristali, u utorak bi banke proglasile bankrot jer im je Europska centralna banka odbila dalje pomagati. Sporazum mora potvrditi ciparski parlament, no pitanje je ima li predsjednik većinu, jer opozicija izražava šokiranost i zgroženost potpisanim uvjetima.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Legalna krađa na Cipru
PostPostano: 20 ožu 2013 03:28 
Offline
Avatar

Pridružen: 24 stu 2012 04:30
Postovi: 324
Lokacija: Hvar
Ovo vjerojatno čeka i nas na koncu..

_________________
Ni potriba.... ali lipo je imat......
slika


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Legalna krađa na Cipru
PostPostano: 20 ožu 2013 20:48 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10974
Lokacija: Samobor
Poglavar Ciparske pravoslavne crkve, arhiepiskop Hrizostom II, ponudio je pomoć za spas ciparske ekonomije, stavljajući crkvenu imovinu na raspolaganje Vladi.

'Cjelokupna crkvena imovina je stavljena na raspolaganje ovoj zemlji kako bi spriječili kolaps ekonomije', rekao je Hrizostom Drugi nakon sastanka sa ciparskim predsjednikom Nikosom Anastasijadesom, nekoliko sati nakon što je parlament te zemlje odbacio europski paket pomoći.

Crkva je ponudila da se njena imovina stavi pod hipoteku radi kupovine državnih obveznica.

On, međutim, nije htio komentirati koliki bi iznos mogao biti prikupljen.

Podsjetimo, Crkva je najveći vlasnik zemljišta na Cipru, državi koja mora prikupiti 5,8 milijardi eura, nakon što su jučer odbacili prijedlog o uvođenju poreza do 10 posto na bankarske depozite, koji je bio uvjet za dobivanje međunarodne pozajmice.

Sporazum vlade Cipra i međunarodnih kreditora , koji je jučer odbačen u parlamentu, izazvao je navalu štediša na banke s namjerom da podignu svoj novac i izbjegnu oporezivanje.

Kao odgovor na ovu situaciju, banke su zatvorene, što će trajati do sutra.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Legalna krađa na Cipru
PostPostano: 23 ožu 2013 21:15 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10974
Lokacija: Samobor
I do 90 posto Rusa moglo bi se odseliti s Cipra prema nekim procjenama, ako Cipar ipak odluči uvesti porez na bankovne pologe više od 100.000 eura , piše britanski Daily Mail.

Ciparski političari kažu da bi to moglo imati ozbiljne posljedice za ekonomiju, jer bi otjeralo “strane investitore” - mahom ruske oligarhe, biznismene i mafijaše - a da će bez njih propasti klubovi u kojima se šampanjac toči u potocima i trgovine u kojima se unatoč ciparskom vječnom ljetu bez problema prodaju tople i skupe bunde.

Kako piše Daily Mail, “Cipruskiji” su na Cipru u posljednjih 20 godina izgradili Rusiju u malom. Novinarka Sue Reid opisuje da je financijsko središte otoka Limassol, gdje živi 19.000 Rusa, puno natpisa na ruskom, Rusi tu imaju dvije radiopostaje, mnogobrojne novine, grad je pun ruskih frizera i trgovina, ruska djeca čine dvije trećine učenika u privatnim školama. Oko 50.000 Rusa na otok se preselilo zbog mora, sunca, niskih poreza i banaka koje ne postavlju suvišna pitanja.

Jedna od najpoznatijih poreznih oaza, čije se ime, kada su u pitanju off-shore računi i fiktivne tvrtke otvorene samo kao paravan za pranje novca, spominje uz bok Kajmanskim i Britanskim Djevičanskim Otocima, investitore privlači i jedinstvenom poreznom stopom od 10 posto, te automatskom boravišnom dozvolom za svakog tko kupi nekretninu vrijednu više od 300.000 eura.

Njemačka obavještajna služba BND još je lani u svom izvješću zapisala kako je Cipar “ulazna točka za aktivnosti pranja novca u EU” - unatoč tome što ciparski političari to složno negiraju. No, Nijemci tvrde da je na otoku “relativno lako” anonimno otvoriti bankovni račun, a razvila se i čitava industrija odvjetnika i upravitelja koji za inozemne klijente vode račune i nepostojeće tvrtke. BND je upozorio i da bi europska financijska pomoć Cipru najviše koristila ruskim oligarsima koji su u ciparske banke sakrili svoj novac pred poreznicima.

EU sada inzistira da se barem dio tog novca oporezuje kako bi se zakrpala rupa u bilancama banaka nastala zbog gubitaka koje su banke pretrpjele ponajviše zbog kreditiranja nekretninskog buma, ali i grčkih privatnika i države. Prema izvješću MMF-a, ciparske su banke 2011. imale imovinu u visini od 835 posto godišnjeg ciparskog BDP-a, a samo su Grcima posudile 160 posto ciparskog BDP-a.

Ciparski političari do sutra moraju smisliti način kako da prikupe 5,8 milijardi eura, ako žele da im MMF i EU posude još 10 milijardi. Prema informacijama do kojih je od ciparskih političara došao Reuters, opcija oporezivanja bankovnih uloga od jučer je opet na stolu. No za razliku od plana koji je prošli tjedan odbacio ciparski parlament, a prema kojem bi se na depozite od 20.000 do 100.000 eura plaćao jednokratni porez od 6,75, a na one više 9,9 posto, sada bi porez pogodio samo uloge u Bank of Cyprus, ali po stopi od 25 posto. Je li to prihvatljivo i dovoljno danas bi trebali odlučiti ministri financija EU, a potom i ciparski parlament.

Reporterka Daily Maila piše kako su Rusi na Cipru u međuvremenu počeli masovno kupovati zlatni nakit.

- Znaju da ako novac ulože u zlato, umjesto u banku, nitko im ga, čak ni Angela Merkel i EU, ne može oduzeti - rekao je jedan draguljar.

Ali, ako je ciparskom “tulumu” došao kraj, mladi Rusi odlučili su provod produžiti do kraja - u noćnim klubovima tulum se nastavlja kao da im je zadnji.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Legalna krađa na Cipru
PostPostano: 23 ožu 2013 21:44 
Offline
Avatar

Pridružen: 07 ožu 2011 11:16
Postovi: 2860
Lokacija: Slavonski Brod
Britanci kažu da će obeštetiti svoje ulagače na Cipru, kako tvrtke tako i poduzeća. Zanimljivo da BND njih ne spominje kao perače novca. Po čemu su to Britanci "iznad" domaćih građana, Rusa ili recimo Hrvata?

Sent from my U8650-1 using Tapatalk 2

_________________
slika
Devils Marble EVO, Nautilus Oddy klon, Hercules...
ipv Mini, Kaya lite v2+ klon


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Legalna krađa na Cipru
PostPostano: 25 ožu 2013 10:09 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10974
Lokacija: Samobor
Cipar je u napetim pregovorima s međunarodnim zajmodavcima, završenim u noći na ponedjeljak u Bruxellesu, osigurao paket sanacijskih zajmova od 10 milijardi eura te izbjegao kolaps svog bankarskog sustava i stečaj.

"Okončali smo neizvjesnost koja je pogađala Cipar i eurozonu proteklog tjedna", rekao je Jeroen Dijsselbloem, predsjedavajući skupine ministara financija eurozone.

U zamjenu za spašavanje, Cipar mora drastično smanjiti svoj pretjerano veliki bankarski sektor, smanjiti svoj proračun, provesti strukturne reforme i privatizaciju državne imovine, kazao je Dijsselbloem na konferenciji za tisak, prenose novinske agencije.

Cipar je isključen s međunarodnih financijskih tržišta već gotovo dvije godine. Međunarodna pomoć mu treba za dokapitalizaciju njegovih poljuljanih banaka i financijsko održavanje vlade. Europska središnja banka (ECB) je zaprijetila da će prekinuti ključnu pomoć za održanje likvidnosti ciparskih banaka ako se do utorka na postigne sporazum.

Da sporazum nije postignut do ponedjeljka navečer, ta mala otočna država s 1.1 milijuna stanovnika bili bi suočena s mogućnošću stečaja, koji bi je mogao prisiliti da postane prva zemlja koja će napustiti eurozonu. Taj bi presedan uznemirio tržišta i potaknuo previranja u cijeloj eurozoni od 300 milijuna ljudi, iako Cipar čini manje od 0,2 posto gospodarstva eurozone vrijednog 10.000 milijardi eura, smatraju analitičari.

Ministri financija eurozone prihvatili su plan postignut nakon 10 sati pregovora u Bruxellesu između ciparskih dužnosnika i tzv. trojke vjerovnika: Međunarodnog monetarnog fonda, Europske komisija i Europske središnje banke.

"Vjerujemo da će to oblikovati trajno, održivo i potpuno financirano rješenje", izjavila je izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde.

Prema prihvaćenom planu, druga po veličini ciparska banka Laiki, bit će restrukturirana a nositelji bankovnih depozita većih od 100.000 eura morat će prihvatiti gubitke, rekao je Dijsselbloem, dodajući kako još nije jasno koliko će teški ti gubici biti.

"To će morati biti razrađeno u narednim tjednima", dodao je on, ističući kako se očekuje da će po toj osnovi biti prikupljeno 4.2 milijarde eura. Analitičari su procjenili da bi ulagači mogli izgubiti i do 40 posto svoga novca.

Za štedne uloge kod svih ciparskih banaka do 100.000 eura jamčit će država u skladu s jamstvom EU za osiguranje depozita, rekao je Dijsselbloem.

Banka Laiki bit će odmah pretvorena u tzv. "lošu banku" u kojoj će ostati njezini neosigurani depoziti i toksična imovina, a zajamčeni depoziti bit će preneseni u najvećeg kreditora u zemlji Banku Cipra (Bank of Cyprus).

Veliki depoziti kod Banke Cipra iznad osigurane razine bit će zamrznuti dok se ne razjasni da li će i u kojoj mjeri oni također biti prisiljeni na gubitke, navodi se u priopćenju ministara financija euroskupine.

Dijsselbloem je branio pristup zajmodavaca po kojem vlasnike depozita očekuju teški gubici, kazavši kako će mjere "biti koncentrirane tamo gdje su problemi, u velikim bankama".

Međunarodni zajmodavci, na čelu s MMF-om, tražili su temeljito restrukturiranje pretjerano velikog financijskog sustava Cipra, koji je i do osam puta vrijedniji od bruto domaćeg proizvoda od oko 18 milijardi eura. Rekli su da se poslovni model zemlje za privlačenje stranih ulagača, među njima mnogih Rusa, s niskim porezima i labavom financijskom regulacijom osvetio i da mora biti stubokom promijenjen.

Za Cipar, drastično smanjivanje financijskog sektora, gubitak povjerenja s nedavnim previranjima i predstojeće mjere štednje, znači da se zemlja suočava s teškim vremenima.

"Dubina financijske krize na Cipru znači da će bliska budućnost biti vrlo teška za zemlju i za narod. Ali mjere će biti nužne da Ciprani obnove svoje gospodarstvo na novim osnovama", rekao je povjerenik EU za gospodarske i monetarne poslove Olli Rehn.

Da bi osigurao sanacijske zajmove, Cipar je morao pronaći način da prikupi nekoliko milijardi eura kako bi se moglo kvalificirati za paket od 10 milijardi eura. Glavnina tog novca sada se treba namiriti iz prisilnih gubitaka vlasnika velikih depozita, a ostatak od povećanja poreza i privatizacije. Vjerovnici su inzistirali da Cipar ne može primiti više kredita, jer bi njegov teret duga bio neodrživo visok.

Plan dogovoren na pregovorima ranije ovoga mjeseca, koji je predviđao jednokratno oporezivanje svih štednih uloga u ciparskim bankama, izazvao je gnjev Ciprana i nije dobio ni jedan glas u ciparskom parlamentu.

O dubini straha od bankarskog kolapsa, govori i nedjeljna odluka ciparske središnje banke da podizanje gotovine iz bankomata ograniči na 100 eura dnevno.

Ciparske su banke bile zatvorene prošloga tjedna, dok su dužnosnici radili na planu spašavanja, a njihovo otvaranje nije predviđeno do utorka.

Nakon što su ministri financija eurozone odobrili sporazum s Ciprom, nekoliko nacionalnih parlamenata u zemljama eurozone poput Njemačke sada također mora odobriti sporazum, što bi moglo potrajati još nekoliko tjedana. Dužnosnici EU su rekli kako očekuju da cijeli program bude odobren do sredine travnja.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Legalna krađa na Cipru
PostPostano: 29 ožu 2013 11:47 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10974
Lokacija: Samobor
Kyriakos Gakis sjedi za svojim uredskim stolom i zamišljeno gleda kroz prozor. Ispred njegove trgovine rasvjetom u glavnom gradu Cipra Nicosiji okupilo se mnoštvo, no Kyriakos zna da će ga i danas zaobići. Gužva ispred njegove trgovine odnosi se isključivo na činjenicu da se ona naslanja na središnje poslovnice dviju najvećih banaka na otoku, Bank of Cyprus i Laiki Bank. Nakon dva tjedna potpune neizvjesnosti i pregovora s Bruxellesom , vrata ciparskih banaka su se ponovno otvorila, na radost desetina televizijskih ekipa marljivo poredanih ispred središnjih poslovnica, u očitom iščekivanju demonstracija i izlijeva ljutnje.

Umjesto toga, tek poduži redovi građana koji su došli po nešto novca ‡ najviše tristo eura, koliki im je omogućeni dnevni limit. - Nitko ne ulazi, nitko ne pita, nitko ne kupuje - govori Kyriakos. Njegov obiteljski posao čitavo desetljeće je bio uspješan. S trgovinom u središtu Nicosie, tik uz stari grad, i suradnjom s brojnim lokalnim kompanijama, ovo je prvi puta da se suočava s neizvjesnom budućnošću. Dio djelatnika već je morao otpustiti. Strahuje da najgore tek slijedi. - Kada nema posla, čovjeku ostaje puno vremena da razmišlja. Nažalost, sve moje misli ovih dana izuzetno su crne - govori.

Ovo je tek jedna ljudska sudbina s otoka koji posljednjih dana puni svjetske naslovnice. Ciprani nisu navikli na ovakvu vrstu pažnje. Ispred banaka danas je više novinara nego građana, svi jednoglasno primijećuju. Elena Tsolakis našla se ispred Laiki Banke, koja, ovotjednom odlukom temeljenom pregovorima između ciparskih vlasti, Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, broji svoje posljednje dane.

- Ovdje se nalazi moj ured, samo zato sam došla. Baš iz inata neću danas dizati novac. Pitate me kako se osjećam? Ljuta sam i uplašena - govori. Tridesetjednogodišnja povratnica iz Australije prije dvije godine otvorila je svoj arhitektonski studio. Zaposlila je desetak arhitekata, ostvarila listu klijenata. Danas nije sigurna hoće li se započeti projekti nastaviti, a oni nenaplaćeni ikada biti plaćeni.

Njezino poslovanje, kao i poslovanje njenih klijenata vezano je uz lokalne banke, baš kao i poslovanje, život i ušteđevina večine Ciprana.

- Ljuta sam jer su nas izigrali, nas ljude koji pošteno živimo, pošteno radimo i pošteno plaćamo porez.

Otvaranju banaka jučer od 10 do 18 h prethodila je nervoza; pošto su večer prije opskrbljene gotovinom, lokalne vlast angažirale su policijske snage i sigurnosne tvrtke. Ipak, dan je protekao mirno, uz tek povremene redove ispred banaka. Toliko mirno da se predsjednik Cipra Nicos Anastasiades građanima zahvalio na “zrelosti”.

Reakcija građana ne čudi moga sugovornika Georgea Pavlidesa, šezdesetogodišnjeg investicijskog bankara iz Nicosije.

- Ciparski mentalietet nije poput grčkoga. Ovdje nećete naići na nasilje. Atmosfera u zraku je tuga, neizvjesnost i strah, a ne agresija - govori. Uspoređivati ciparski problem s grčkim jednako je pogrešno kao i uspoređivati Ciprane i Grke, upozorava. Ciprani plaćaju porez, ne gledaju samo kako izvući iz države i pošteno rade. Ciprane obilježava otočni mentalitet i njihova najveća mana je ta što su usredotočeni samo na zbivanja na otoku, zato se i nisu pripremili za ono što se spremalo. Kada sam upozoravao svoje klijente i prijatelje ukazujući im na ono što se događalo u Grčkoj, Španjolskoj, Irskoj i Portugalu oni su samo odmahivali rukom govoreći: Ovo je Cipar, ovdje se to ne može dogoditi!, govori Pavlides.

Ipak, dogodilo se, u najokrutnijem obliku za građane koji još ne razumiju kako će se događaji odraziti na njihovu svakodnevnicu. 80% čitavog bankarskog sektora na otoku pripadao je bankama Laiki i Bank of Cyprus.

- Tipičan Cipranin svu svoju ušteđevinu drži u lokalnoj banci, baš kako su to činili njegov djed i njegov otac. Danas imate situaciju u kojoj su ljudi izgubili ne samo posao, nego i ušteđevinu, a vjerojatno i mirovinu.ľ govori, odnoseći se na još nepostignut dogovor o odnošenju s mirovinama u koje su ulagali djelatnici banke Laiki.

No, život ide dalje, govori moj sugovornik, što potvrđuju i jučerašnji prizori s ulica Nicosia. Financijska kataklizma čini se bezbolnijom pod mediteranskim suncem, kada dvadesetak stupnjeva celzijusa svakoga mami na gradske terase. Skupine mladih ljudi, umirovljenici, obitelji i turisti na prepunim terasama kafića jučer poslije podne su ispijali rashlađeni frape od kave.

Da ih nisu uznemiravale televizijske kamere, činilo bi se da je sve ide uobičajenim ciparskim tokom. No, samo nekoliko ulica dalje, na aveniji Makarios, drugačiji prizor. Ovo je glavna shopping ulica na otoku. Niz trgovina međunarodnih modnih marki i kupovni centri danas su prazni. Prodavačice stoje na ulazu promatrajući prolaznike. Napisi na izlozima dolaze s obećanjem - 50%, 70%, 80% popusta, samo uđite (i platite gotovinom). Svakim danom jedna od trgovina se zatvara. Lokalno stanovništvo, govori mi moj sugovornik, posljednjih tjedana izbjegavaju ovu nekoć popularnu aveniju, suviše je sablasno, suviše očiti podsjetnik na ono što slijedi.

Većini građana situacija je nerazumljiva. No, niti financijski eksperti ne usuđuju se iznositi prognoze. - Nitko ne zna što slijedi. Ovo je europski eksperiment čiji ishod nitko ne zna - govori Pavlides.

- Oni koji pišu da je ovo država temeljena na prljavom novcu ruske mafije i pranju novca, jednostavno su u krivu. Ja sam dvadeset godina radio u sustavu kontrole jedne banke i nikada se nisam susreo s nepravilnostima većima od onih koje se javljaju u ostalim zemljama Europske Unije. Jasno je da smo žrtvovani od strane europske Trojke. Mi smo žrtveno janje kojim EU reklamira upozorenje svojim članicama!, govori.

Često spominjana riječ na ovom mediteranskom otoku sunca, mora i dobre hrane je ljutnja. Ljutnja prema kome, pitam, i svi odgovaraju jednoglasno: prema EU.

- Sasvim je opravdano Europsku uniju usporediti s jednom obitelji. No, pokazala se kao vrlo disfunkcionalna obitelji, bez pravog autoriteta. Dobar otac, glava obitelj, ne dopušta svojoj djeci da se ponašaju nekontrolirano. Kada vidi da je njegovo dijete bolesno, on ga vodi liječniku, ne čeka da padne u komu, kao što je to Njemačka učinila s nama, govori.

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 Naslov: Re: Legalna krađa na Cipru
PostPostano: 04 svi 2013 15:03 
Offline
Administrator
Avatar

Pridružen: 02 ožu 2011 14:18
Postovi: 10974
Lokacija: Samobor
Trust koji je propao

Prema raznim ocjenama na Cipru neprestano boravi između 30 do 50 tisuća stanovništva koje govori ruski. Oni se, uvjetno govoreći, dijele u tri osnovne kategorije: u prvu, najveću, možemo ubrojiti bračne partnere građana Cipra koji govore ruski, u drugu – nekoliko tisuća pripadnika Pontske zajednice, koja sebe također povezuje s sovjetskom/ruskom kulturom, u treću – nekoliko tisuća ruskih biznismena koji ovdje stalno žive ili s vremena na vrijeme posjećuju otok.



Tijekom dvaju desetljeća ruski biznis je bio jedan od stupova otočke ekonomije. Ruske kompanije postale su neodvojiv dio ciparskog ekonomskog krajolika. Zatim Rusi, kao kupci ciparskih nekretnina, i ruski turisti postali su još dva bitna prihoda ciparske ekonomije.

Zašto Cipar?

Od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća Cipar je postao Meka za ruske poduzetnike. Njegove prednosti svakako su sjajan geografski položaj, povoljna poslovna klima, niski porezi za korporacije, odsutnost korporativnog mešetarstva; do nedavno sasvim stabilan bankovski sustav, izravni avionski letovi iz Moskve, Sankt-Peterburga, Kijeva i tako dalje...

Kapital ruskih poduzetnika, koji su bježali od vladavine birokracije, banditizma, kaosa i ekonomske nestabilnosti Rusije, postao je za Cipar toliko moćan upliv novčanih sredstava kao i novci imućnih Libanaca, koji su tijekom sedamdesetih godina napustili državu zahvaćenu građanskim ratovima. Moguće je napraviti analogiju između Rusa, koji su započeli aktivno investirati u ciparsku ekonomiju od sredine devedesetih, i Libanaca, koji su petnaestak godina prije njih ulagali velike novce u otočku ekonomiju. Međutim, priljev libanskih investicija je brzo presahnuo dok su ruski novci do nedavno stabilno pristizali na otok.

Veći dio ruskih sredstava na otoku nije zarađen radom ''na crno''; ruske knjigovodstvene i pravne kompanije preporučuju svojim klijentima otok kao legalnu poreznu luku s njezinim porezom od 10%. Nalazeći se u sastavu Europske unije, čak štoviše unutar eurozone, Cipar je bio idealna jurisdikcija za nagodbe s europskim partnerima, a EU je, kao što znamo, glavni trgovački partner Rusije. Cipar ima bilateralan sporazum s mnogim državama (uključujući i Rusiju) o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji omogućuje kompanijama na otoku da plate porez Cipru od 10%, što je, naravno, najsvrsishodnije s gledišta zdravog razuma.

Cipar kao žrtva

Kobnim stjecajem prilika sudnji dan za Cipar pao je na vrhunac predizborne kampanje u Njemačkoj, koja je svakako najutjecajnija članica Europske unije. Tema spasa Cipra od stečaja postala je političko oružje u predizbornim bitkama njemačkih političara. Izjave kao što su: ''nećemo dati da se koristi novac njemačkih poreznih obveznika da bi se spasila ulaganja ruskih oligarha'' imale su veliki uspjeh kod birača, bez obzira što se ovdje radi o čistom populizmu. Naime, postoji poseban fond koji osigurava spas banaka u državama eurozone. No slične parole proizvele su svoj učinak na javno mnijenje i u svijesti ljudi se ukorijenila negativna slika Cipra u koji bujicama teku nepravedni novci ''ruske mafije''

Jedinstvena situacija je nastala na otoku: euro kao novčana jedinica u opticaju na Cipru izgubila je dio svoje vrijednosti. Devalvacija bi bila prirodan i logičan proces ako bi u državi postojala vlastita nacionalna valuta. No to ovdje, naravno, nije slučaj. Posljedice za Cipar i za eurozonu u cjelini ne žele prognozirati čak ni svjetski ekonomski gurui.

I Ciprani i ruska zajednica na otoku, koji su direktno ili indirektno nastradali od ''ozdravljenja'' bankovskog sustava na otoku, jednoglasno krive ''trojku'' europskih zajmodavaca, posebno Njemačku, a kancelarka Angela Merkel i ministar financija Wolfgang Schäuble postali su najdraži junaci anegdota i karikatura na društvenim mrežama.

Ciparska ekonomija na koljenima

Glavne žrtve su mali i srednji poduzetnici: kompanije koje su zapošljavale mnoge stanovnike otoka. Nastradale su kako ciparske tako i ruske kompanije, čije su se aktive nalazile u pokojnom Laiki Bank i prilično oslabljenom Bank of Cyprus. Dalje će se sve razvijati po principu ''domino efekta'' te nekoliko sljedećih godina za Cipar i njegove stanovnike bit će, blago rečeno, prilično nejednostavne. Kao što to obično biva, tijekom ekonomske krize naprije nastradaju najnezaštićeniji slojevi stanovništva: obitelji s puno djece, umirovljenici, invalidi. Na Cipru gotovo da nema industrije, turizam iznosi ne više od 15% BDP-a, otok živi na račun uslužnih djelatnosti, i urušavanje financijskog i bankovskog sektora je katastrofa nacionalnih razmjera, koja će se odraziti na živote nekoliko budućih naraštaja.

No ostavimo retoriku na stranu. Pogledajmo kako su ruski stanovnci Cipra reagirali na krizu!

Larisa, 38 godina, računovotkinja investicijske kompanije:

- Surađivali smo s raznim bankama kao štu Bank of Cyprus, Laiki Bank i Hellenic Bank tijekom deset godina i bili smo jako zadovoljni njihovim uslugama. Mogućnost brzih transakcija s Europom i SAD-om bila je za naše klijente od presudnog značenja i u tom smo smislu jako dobro radili s ciparskim bankama, jer je procedura novčane transakcije, naprimjer, iz Bank of Cyprus u Ameriku bila jako jednostavna i brza. Naravno, sad nitko više nema povjerenja u ciparske banke. Čim se pojavi mogućnost, ljudi će prebaciti sve što je ostalo u banke drugih država. Kamo? Najvjerojatnije izvan eurozone – na Bliski Istok, Aziju...

Anton, 32 godine, vlasnik distributerske mreže koja dostavlja prehrambene proizvode iz EU-a:

- Možemo reći da je moj biznis više mrtav nego što je živ. Bio sam toliko neoprezan da sam držao sva sredstva kompanije u Bank of Cyprus i već sad četvrti tjedan pokušavam shvatiti što da radim. Toliko sam snage, truda uložio u svoj posao i tek sam nedavno počeo vraćati uložene novce te se izvlačiti iz dugova. Zapljena depozita – to je prava pravcata eksproprijacija, mislio sam da je to jedino bilo moguće kod boljševika... Jednostavnije rečeno, to nije ništa drugo nego pljačka, gospodo!

Aleksandar, 40 godina, izvršni direktor brodarske kompanije:

- Čak ne mogu ni govoriti o tome, naša kompanija je izgubila sve novce. U dva odijeljenja kompanije na Cipru radi oko 80 ljudi, većinom su Ciprani. Kompanija nastavlja s radom, naši brodovi prevoze gnojivo, samo nema više kapitala kompanije. Šok, užas, depresija – onima koji i ne dobiju otkaz, smanjit će se plaća. Uopće ne želim napustiti Cipar, no sve izgleda da ću morati.

Vladislav, 47 godina, vlasnik farmaceutske kompanije:

- Potpuno sam miran. Moj biznis, na svu sreću, nije direktno povezan s Ciprom. Računi kompanije se nalaze u Rusiji. Ovdje samo živim s obitelji – ovdje je mirno i toplo, djeca i žena su sretni. No sudeći po tome kako izgledaju ulice, to je za državu jako velik udarac: trgovine i kafići se zatvaraju, ima mnogo napuštenih zgrada, stravičan prizor...

Georgij, 52 godine, vlasnik trgovine ruskih namirnica:

- Nama ionako nije dobro išlo još od 2008. godine, kad je započela kriza. Čak smo mislili i prodati naš biznis, budući da smo jedva s njim pokrivali trošak. Posljednjih mjesec dana smo u velikom gubitku. Ne mogu si ni predstaviti kako ću platiti dostavljače, najam, račune... Ako se situacija u dogledno vrijeme ne popravi, napustit ću sve i pokušati se negdje zaposliti, nije važno gdje, samo da uspijem prehraniti obitelj.


Angelica Azadyants za Ruski Vijesnik

_________________
slikaslika
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.


Povratak na vrh
  
 
 [ 8 post(ov)a ] 

Vremenska zona: UTC + 01:00 [LJV]


Online

Trenutno korisnika: crawl i 0 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
HR (CRO) by vaper club