SAD uvodi globalnu kontrolu interneta

Kinta

Pod okriljem borbe protiv web piratstva američke vlasti sastavile su još neviđen drakonski plan putem kojega bi efektno mogli kontrolirati svaku informaciju koja se pojavi na internetu - i to u svim državama.

Jedna od najutjecajnijih stranica na svijetu, Wikipedia, najavila je privremeno gašenje svojih servisa kako bi upozorili na opasan novi zakon koji planiraju uvesti američke vlasti.
Tzv. SOPA akt (Stop Online Piracy Act) je nominalno usmjeren protiv piratstva, ali mnogi navode kako je pravi cilj kontrolirati internet na globalnoj razini.

Od samog osnutka interneta kao komunikacijskog kanala, ovo je zasigurno najkontroverzniji pokušaj apsolutne kontrole.
Pojasnimo – ukoliko SOPA akt prođe u kongresu, američka vlada bi mogla jednim potezom ugasiti bilo koju web stranicu za koju procjeni da na bilo koji način krši američke copyright zakone.
Ali ne samo unutar SAD-a, na temelju novog akta mogla bi biti ugašena web stranica u bilo kojoj državi.

Implementacijom novog zakona SAD bi mogao rušiti sve: od malog bloga do Wikipedije
Što je povreda copyright-a, a što "zdrava" uporaba gotovo da je nemoguće dati precizan i apsolutan odgovor – ističu mnogi autori.
Sasvim je jasno da ne možete primjerice prekopirati tuđu knjigu i objaviti je pod svojim imenom, ali ako bi išli rigidnom logikom tada bi primjerice bili u prekršaju i ako hodate ulicom i pjevušite melodiju iz pjesme "(I Can't Get No) Satisfaction" (The Rolling Stones, 1965.) ili bilo koje druge čija su autorska prava zaštićena.
Da stvar bude još i daleko kontroverznija, američki SOPA akt nebi radio nikakvu razliku između sadržaja koji objavljuje uredništvo ili sadržaja koji (u stvarnom vremenu) objavljuju korisnici te web stranice.

Pod okriljem borbe protiv web piratstva američke vlasti sastavile su još neviđen drakonski plan putem kojega bi efektno mogli kontrolirati svaku informaciju koja se pojavi na internetu.
Internet bi nastavio postojati, ali bi uskoro nalikovao na 99% štampanih i TV medija koji su apsolutno podobni svojim vlastodršcima.
Uz sve svoje velike mane, internet je ipak – u svijetu koji naglo propada u Orwellowu noćnu moru – jedini izvor svjetla i spoznaje.
SAD već sada dominira gotovo svim sferama života, od izbora hrane, odjeće, pa sve do filmova, glazbe i serija koje prati većina stanovništva pod njihovom kontrolom.

Obama imao plan uvesti kontrolu nad internetom još od prvog dana u uredu
Konvencionalni mediji su sistematski otupili i iz svojih programa uklonili gotovo sav analitički sadržaj. Kako su zaključili i mnogi stručnjaci ove problematike – slike postaju sve veće, a teksta je svake godine sve manje i manje.
Internet korisniku ipak daje jednu slobodu da bira sadržaj i izvore kojima će vjerovati, naspram jednosmjernog pranja mozga kojeg provodi televizija.

Kako je redovno upozoravao nezavisni kanal "Democracy Now", predsjednik Barack Obama od prvog dana u uredu nastojao je sa svojim najbližim savjetnicima ograničiti i uvesti što veću kontrolu nad internetom.
Moglo bi se konstatirati kako je cilj fizički ukloniti s mreže sve nepodobne medije, a ostaviti samo servise nad kojim bi imali najveću kontrolu.

"Zar zaista želimo ovo napraviti internetu? Srušiti sve što striktno ne odgovara američkom poslovnom modelu?"
Tako primjerice mnogi slave Facebook i Twitter kao simbole revolucije, ali pritom zaboravljaju kako su oba servisa ništa drugo nego američke korporacije čiji je primarni cilj stvaranje profita, a onaj drugi – makar se o njemu ne raspravlja javno – bliska suradnja s američkom vladom i njenim insitucijama.
Tako je primjerice na Twitter potpuno blokiran termin "Occupy Oakland" u jeku najvećih nemira u gradu Oaklandu i šire. Zar možemo i zamisliti da bi se ista praksa desila ako bi slučajno termin bio "Occupy Moscow"?

James Allworth iz lista Harvard Business Review rekao je po ovom pitanju:
"Zar zaista želimo ovo napraviti internetu? Srušiti sve što striktno ne odgovara našem poslovnom modelu? To bi bila cenzura na razini Kine."

SAD ne može utjecati na stranice izvan SAD... ili može li?
Ali kako SAD može ukidati stranice u drugim državama kada nema jurisdikciju? Jako jednostavno – zahtjevi će biti direktno proslijeđeni internet providerima koji će dobiti 2 opcije: ukinuti spornu web adresu i pritom će im se "oprostiti što su uopće dopsutili pristup takvoj adresi" ili mogu direktno snositi posljedice tužbi.
Ako uzmemo u obzir kako su internet provideri u dobrom dijelu svijeta mahom gigantske korporacije koje drže gotovo monopol nad internetom u toj zemlji, onda stvar postaje puno jasnija.

Mnogi stručnjaci, akademici, znanstvenici, autori, pa i kompanije koje vode borbu s piratima slažu se kako bi ovo bilo previše.
Mnogi navode da treba ostati pri DMCA (Digital Millennium Copyright Act) pravilniku koji štiti sve internet medije ukoliko sporne materijale uklone odmah po upozorenju.

Kako smo već i naveli, Wikipedija planira privremeno servirati prazne stranice u znak prosvjeda. Stranicu mjesečno posjete milijarde korisnika, stoga postoji nada da bi ovakav radikalan potez možda mogao u zadnji tren zaustaviti proces ratifikacije kontroverznog zakona.

U SAD-u dolazi do velikih promjena, a stvari se odvijaju iznimno brzo iz dana u dan. Prema svemu sudeći paralaleno bi se mogla ozakoniti odluka o micanju nepodobnih web site-ova kao i ona koja vojsci dopušta privođenje i mučenje stanovnika SAD-a, samo na temelju sumnje za terorizam.